Pojava interneta i digitalizacija sadržaja problemi su koji naši časopisi dijele sa svim sličnim redakcijama u svijetu, ali kvalitet i ispravna uređivačka politika omogućili su da bjelopoljski časopis za književnost, kulturu, umjetnost i nauku - „Odzivi“, ipak preživi i opstane, kazao je glavni i odgovorni urednik tog časopisa, profesor Blagoje Vujisić.
Časopis „Odzivi” pokrenut je 1972. sa ciljem da otkriva, pospješuje i afirmiše sve vidove literarnog i naučno-istraživačkog stvaralaštva, a nakon 47 godina postojanja, Vujisić ističe da su uspjeli donekle da ostvare tu misiju.
„Upornost ranijeg urednika Ljubislava Milićevića, a i moje malnekosti poslije preuzimanje dužnosti, ipak je urodila plodom i čini se da smo uspjeli da sačuvamo ono najbitnije iz oblasti književnosti, umjetnosti i kulture ovih prostora, a i šire. To potvrđuje i to da imamo za saradnike vrsne intelektualce, ne samo ovog područja Limske doline, već iz cijele Crne Gore, regiona, pa čak i izvjesne saradnike iz Evrpe i svijeta. Uređivačka redakcija je vodila računa da to tematiziranje stvaralaštva bude na viskom novu, da se promoviše ono što je neiščitano, a što ima dobar kvalitet, da se promovišu mladi autori.Ovaj časopis je našao za shodno da pomogne mladima stvarocima i da među njima nađe one prave, perspektivne, koji će postati istaknuti književni stvaroci i to se desilo. Čak na nivou jugoslovenske scene zahvaljujući ovom časopisu su napredovali čuveni pjesnici iz bivše Jugoslovije, kao što su Dragomir Brajković, Blagoje Baković, Ranko Radović i tako dalje“, kazao je Vujisić, gostujući u emisji „Start Art“, Radija Bijelo Polje.
Uređivačka politika, prema riječima profesora Vujisića, nije se promijenila ni 47 godina kasnije, a kvalitet je ono primarno čime se vode u odabiru materijala za svako izdanje časopisa.
„Naša uređivačka politka sastoji se u tome da književnoj publici ponudi, uglavnom, nove i kvalitetne tekstove, mada se dešava da zbog aktuelnosti, povodom određenih jubileja, preuzimamo i već objavljivane tekstove koji dobrodođu u određenom trenutku. Suština uređivačke politike časopisa je prezentacija savremenog crnogorskog književnog i umjetničkog stvaralaštva. Osim prezentacije, drugi važan zadatak jeste tematiziranje stvaralaštva koja je neiščitano i neprotumačeno, kao i promovisanje mladih autora. Zato i planiramo da opet pokrenemo rubriku koja je nekada postojala, a vezana je za stvaralaštvo najmlađe populacije, posebno učenika srednjih škola i da na taj način otkrijemo i talentovane stvaraoce kojima će časopis biti stimulans i početna stepenica za napredovanje“, podvukao je glavni i odgovorni urednik časopisa „Odzivi“.
On je istakao da je časopis „Odzivi“ bio i ostao aktivan učesnik u književnom životu na ovim prostorima, dajući presjek aktuelnosti u poeziji, prozi i esejistici kod nas, a istovremeno predstavljajući kritičku hroniku savremene književnosti.
„Jedan od osnovnih ciljeva ovog časopisa jeste kako održavanje veze sa provjerenim piscima (stvaraocima) u poeziji, prozi, kritici, nauci, tako i otkrivanje novih imena darovitih stvaralaca iz pomenutih oblasti. „Odzivi“ su dijelili iskušenja čitavog društva u proteklom vremenu u kojem su djelovali. Kredibilitet našeg časopisa već su potvrdili brojni intelektualci - pisci, pjesnici, književni kritičari, naučni radnici, prevodioci, a što nam je posebno bitno – i urednici nekih časopisa u Crnoj Gori i regionu (Slobodan Vukanović – „Quest” (Podgorica), Milijan Despotović – „Svitak” (Požega). Nekoliko biblioteka u Crnoj Gori je proteklih desetak godina bilo zainteresovano za kompletnu popunu svih brojeva ovog časopisa, pa naprimjer Univerzitetskoj biblioteci u Podgorici je nedostajala polovina publikovanih brojeva časopisa, Narodnoj biblioteci u Pljevljima oko 40 brojeva, što sam obezbijedio od zaostavštine ranijeg urednika i od pojedinaca, a dešava se da i dan danas ponekom zatreba neki od brojeva časopisa, čiji se svi primjerci nalaze u gradskoj biblioteci“, ispričao je Vujisić.
Prema njegovim riječima, u časopisu su zastupljeni naučni radnici, univerzitetski profesori, magistranti, doktoranti, pa čak i akademici.
„Moramo napomenuti da je do sada skoro 1000 saradnika djelovalo u „Odzivima“, koji su dali veliki doprinos na planu demetropolizacije kulture i afirmacije Bijelog Polja“, dodao je glavni i odgovorni urednika „Odziva“.
Ipak, kako je kazao, danas je odziv saradnika znatno manji.
„Jedan od razloga manjeg odaziva saradnika u odnosu na nekadašnje vrijeme je i činjenica da se časopisi u današnje vrijeme manje čitaju nego nekada, prije pojave interneta. A to osjećamo i po nešto manjem interesovanju za naš časopis i uopšte za druge časopise. Pa, evo, i ovim putem pozivamo pisce, pjesnike, kritičare, lingviste, prevodioce, naučne radnike, članove književnih udruženja Crne Gore i šire, da nam pošalju svoje priloge za časopis“.
On je napomenuo da časopis od svog početka njeguje prevođenje tekstova sa drugih jezika, a bavio se i izdavačkom djelatnošću.
„Svojevremeno su objavljene antologije slovenačke, makedonske i poezije Kosova, romani Momira Sekulića, Mila Boškovića, Milenka Ratkovića, knjige poezije Boška Pušonjića, Ljubislava Milićevića, Vojislava Vulanovića, Milinka Joksimovića, Anđelka Štruca, Blaža Šćepanovića, Mila Boškovića, Ljubisava Kneževića, Sretena Vujkovića, Radoslava Pajkovića, knjiga priča Radoslava Pajkovića, eseji Petra Čabarkape i dr. Časopis je raspisivao konkurs za neobjavljenu priču, što ćemo nastaviti i proširiti tematski, za putopisne književne reportaže, kao i za dokumentarni filmski scenario o RVP“, rekao je Vujisić.
Da bi osigurao sebi dobru budućnost, časopis, prema riječima Vujisića, mora biti cjeloviti kulturni centar, koji prati sve aspekte književnosti, umjetnosti, kulture, nauke i kao takav mora stalno držati svoju prosvjetiteljsku ambiciju.
“Budućnost književnih časopisa, kada je u pitanju njihova čitanost i njihov tiraž, je takva da ne postižu i neće postizati velike tiraže koji su postojali u neko prošlo vrijeme. Odnosno, ako se oni štampaju u nekadašnjem tiražu, njihova čitanost će biti daleko manja, nego ona u ranijim vremenima. Ovo je posljedica poremećaja kulture uopšte, upornog plasiranja književnog šunda, na što se troši vrijeme, i nemogućnosti onih koji plasiraju prave književne vrijednosti da dođu do potpunog izražaja. Časopisima se mora posvetiti posebna pažnja, jer su to prostori u kojima se intelektualcima dopušta da kažu što imaju, a od njih treba tražiti da pišu o aktuelnim temama, o temama koje nude nešto novo, naprednije, drugačije od ranijeg, a kvalitetno. A poznato je da se danas o mnogim temama uopšte ne piše ili se sporadično piše. Da bi budućnost ovih časopisa bila sigurna, autori se moraju usuditi više nego što im se dopušta, prateći obavezno i objavljujući sve važne događaje u književnosti i kulturi”, poručio je glavni i odgovorni urednik “Odziva”.
U skladu sa tim, kako je kazao, planiraju da pokrenu i online izdanje časopisa “Odzivi”.
“Online izdanja su predviđena odlukom Centra za kulturu i Redakcije časopisa, a posebno potrebom za veću čitanost i lakšu dostupnost čitalaca. Ovo će, nadam se, biti ubrzo realizovano za sva izdanja časopisa od 2004. Godine, pošto ta izdanja u PDF-u čuva IGP „Pegaz“, tj. za sve godine od kada ova štamparija štampa časopis”, najavio je Vujisić.
Do sada je objavljeno 148 brojeva časopisa “Odzivi”, a novi broj trebao bi se pojaviti početkom naredne godine.
Autorka: Sanja Čujović
Foto i video: Vladimir Jelić
Tonska realizacija i audio obrada: Sanida Kajević
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE
