Rastoder: Pravda se pokušava sakriti i zamagliti, ali mi nećemo odustati (video)

Povodom 27 godina od zločina u Štrpcima rodbina otetih, građani i delegacija Opštine, položili su danas vijence i cvijeće na spomen obilježje  "Sat života" u Bijelom Polju.

Porodice otetih iz voza u Štrpcima 27 godina od tog zločina očekuju pravdu, ali se ona, kako je kazao Mirsad Rastoder, i sada, kao i ranije pokušava sakriti i zamagliti.

“I ove, kao i svih prethodnih godina, 27. februara podsjećamo da porodice očekuju pravdu. Međutim, čini se da se i danas, kao i ranije, ta pravda se pokušava sakriti, zamagliti. U pokrenute sudske procese sve je manje povjerenja jer se njihovim odugovlačenjem potraga za istinom i pravdom samo udaljava”, rekao je Rastoder.

On je kazao je da je samo zbog drugog i drugačijeg imena u ličnim dokumentima iz voza izvedeno 20 putnika koji su kasnije svirepo mučeni i ubijeni kod Višegrada.

“Teško je poslije toliko godina ćutanja i okretanja glave vjerovati da u našem društvu ima još onih koji se identifikuju sa ideologijom koja je zbog nekog imaginarnog nebeskog carstva izabrala da u to ime čini zločine nad ljudima kojima su drugačije ime i nacionalni identitet bili jedina krivica tog dana”, kazao je Rastoder u svom obraćanju.

On je istakao da nije lako živjeti sve ove godine.

“Bile su to godine i decenije u kojima su mnogi načinjali stare rane. Rane koje će nas uvjek podsjećati na putnike iz voza 671, etničko čišćenje Bukovice, deportaciju izbjeglica,Kaluđerski Laz ”, naveo je Rastoder.

Rastoder je poručio da se te rane nikada neće ni zamiriti dok se ne pronađu svi zločinci i nalogodavci.

“Dok među nama ne progleda i onaj posljednji koji je spreman da zločine negira i na bilo koji način veliča izvršioce”, naveo je Rastoder.

I Demir Ličina, kome se otac nalazio u vozu, poručio je da neće odustati od pravde, iako  je, kako je kazao, istjerivanje pravde u ovom vremenu, slično hvatanju za užareno željezo.

On je rekao da je odgovornost za zločin u Štrpcima i dalje na vladajućim struktrurama u tri države.

“Rodbina stradalih i građani, očekuju da Ministarstvo pravde i pravosudni organi kontinuirano prate šta se dešava na suđenjima za otmicu u Štrpcima i obavještavaju javnost o mogućem sudskom utvrđivanju istine i pravde sa kažnjavanjem odgovornih za zločin”, rekao je Ličina.

Ličina je kazao i da su porodice otetih ubijeđene da bi u interesu Crne Gore, prava, pravde, ali i rodbine otetih putnika, bilo važno obezbijediti prisustvo stručnog zastupnika koji bi pratio suđenje, podsticao i inicirao moguće proširenje optužnice na osnovu iskaza i ponuđenih dokaza u sudskim procesima.

„Tražimo i ponovno istraživanje jezera Perućac, koje krije tajnu mnogih zločina, kako bi i porodice otetih dočekale da se tijela stradalih pronađu, dopreme i dostojanstveno sahrane“, kazao je Ličina.

Mirsad Rastoder  je podsjetio danas da je na svierp način ubijeno najmanje 20 civila  - Esad Kapetanović, Ilijaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tome Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice.

Napomenuo je i da su posmrtni ostaci Halila Zupčevića pronađeni krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine. Od tada nema pomaka u traganju za kostima žrtava.

Rastoder  je podsjetio da osim Nebojše Ranisavljevića, koji je u septembru 2002. godine osuđen na 15 godina zatvora i koji je 2011. pušten na slobodu, tek krajem 2014. u zajedničkoj akciji policije Srbije i Bosne i Hercegovine, uhapšeno 15 osumnjičenih za učešće u zločinu.

„U Beogradu optužnica je podignuta samo protiv petoro pripadnika vojske Republike Srpske. U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine – Odjeljenju za ratne zločine, za isto krivično djelo optuženo je 11 osoba“, kazao je Rastoder.

Rastoder je podsjetio da je nedavno podigao optužnicu i protiv Milana Lukića kojeg je, za druge zločine, Haški sud osudio na doživotnu robiju.

Autorka: Sanja Čujović

Foto i video: Vladimir Jelić

This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRZAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE