BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE
O čarima sela, pripremi zemljišta za sjetvu, zasadima povrća, voća i strnih žita u emisiji ,,O selu i poljoprivredi“, Radija Bijelo Polje govorio je magistar poljoprivrede, Mujo Vreva.
,,Na mom imanju, i onom koji uzimamo pod zakup, završena je proljećna sjetva, a to je sadnja krompira na oko 80 ari. Posijali smo domaći kukuruz - jarik na pedeset ari, i izvršena je prihrana strnih žita koja su zasijana na jesen, to su pšenica, raž i ječam. U malinjaku su odrađeni svi poslovi, posijan je i pasulj koji brzo treba da se obradi. Između redova ćemo odraditi frezanje, kako ne bi rastao korov“, objasnio je Vreva.
Kazao je da je za dobru sjetvu neophodna i kvalitetna priprema zemljišta.
,,Pripremu zemljišta za proljećnu sjetvu odradili smo na jesen, oranjem, zatim je zemljište ,,odležalo“ cijelu zimu, nedavno smo rasporedili stajnjak po površinama. Za raziku od prošlogodišnjeg sušnog proljeća, ove godine su padavine ravnomjerno raspopređene, ima ih u dovoljnim količinama, nije bilo nekih mrazeva koji bi oštetili voćnjake, i mogu reći da su vremenske prilike naklonjene poljoprivrednicima na sjeveru Crne Gore“, naglasio je Mujo Vreva u emisiji ,,O selu i poljoprovredi“.
Da bi sve završili u predviđenom roku i ubirali plodove, potrebno je mnogo rada, truda, organizacije i odricanja.
,,Posao obavljamo ja i supruga, i četvoro odrasle djece, rijetko angažujemo radnu snagu jer je teško naći. Mladi su otišli sa sela, neće da se bave poljoprivredom, a ostali koje imamo u blizini zauzeti su svojim poslovima“, istakao je ovaj vrijedni poljoprivredni proizvođač.
Obzirom na to da je Vreva magistar poljoprivrde, znanje stečeno na fakultetu primijenio je u praksi.
,,Kao i u svakoj oblasti znanje stečeno na fakultetu ili školi veoma je važno. Nauka napreduje u svim oblastima pa tako i u poljoprivredi, i moraju se pratiti savremeni trendovi. Sada postoje nove sorte, tehnologija, nova mehanizacije i potrebno je puno znanja kako bi se ostvario veći dohodak. Potrebno je poznavati zemljište, analizirati ga i vidjeti šta mu od elemenata nedostaje“, naveo je Vreva.
Pojasnio je da sve sadi na otvorenom prostoru.
,,Hektar i osamdeset ari pšenice, 20 ari raži, 20 ječma, 85 ari pod krompirom, kukuruz domaći jarik 50 ari, i 10 ari pasulja. Imam višedecenijske kupce, i sticajem okolnosti i na inostrano tržište idu proizvodi po porudžbini. Najveća potražnja u inostranstvu je za integralnim brašnom. Heljdu još uvijek nijesam zasijao, sjetva će biti krajem maja, obično zasadimo od 50 ari do hektra, u zavisnosti od slobodnog zemljišta“, istakao je Vreva.
Autorka: Eldina Bećirović
Foto i video: Vladimir Jelić
Youtube prenos, audio obrada i montaža: Sanida Kajević
