BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO
Bijelo Polje ima veliki potencijal za razvoj održivog i zdravstvenog turizma, poručio je profesor istorije i turistički vodič, Boban Šestović.
Gostujući u Promo emisiji, Radija Bijelo Polje, Šestović je istakao da je upravo povezivanje nauke i privrede najbolji način za razvoj tih vidova turizma, kako u Bijelom Polju, tako i u Crnoj Gori.
On je saopštio da je upravo to i bio razlog za pokretanje projekta „Saradnjom nauke i privrede do zajedničkog cilja“, koji nevladine organizacije Korak promjene i Novi poredak realizuju uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta Crne Gore.
“Cilj ovog projekta je jačanje sinergije između nauke i ekonomije i podsticanje privrednika za prihvatanjem inovativnih naučnih rješenja i dostignuća. Smatram da je to i najbolji način za dalji razvoj turizma i naše turističke ponude, a s obzirom da u bjelopoljskoj opštini imamo veliki broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, vjerujem da ćemo kroz ovaj projekat uspjeti da im damo smjernice kako da se bave tim održivim i zdravim turizmom, kako da naprave eko katune, otvore etno sela, proizvode organsku hranu, a time ujedno i obezbijede egzistenciju za sebe i svoju porodicu”, kazao je profesor Šestović, jedan od učesnika u projektu „Saradnjom nauke i privrede do zajedničkog cilja“.
Od Vraneške doline do bistričkog kraja, prema riječima Šestovića, bejlopoljska opština obiluje izuzetnim prirodnim bogatstvima, koje treba valorizovati na pravi način i iskoristiti u turističke svrhe.
“Crna Gora, a samim tim i Bijelo Polje, mogu mnogo da ponude u tom turističkom smilu. Kada kažemo zdravstveni i održivi turizam, nama je samo pomisao na Institut dr Simo Milošević u Igalu, međutim, i Bijelo Polje može da pruži još jedan vid održivog i zdravog turizma, dovoljeno je samo pomenuti Kisjele Vode. Nekada su, kada smo bili jedna država – ona velika Jugoslavija, Slovenci ponudili da na prostoru naše opštine, na prostoru Kisjelih Voda, izgrade banju hotelskog tipa, koja bi poslije 30 godina prešla u vlasništvo Bijelog Polja i Crne Gore. Nažalost, do realizacije nije došlo, a to podneblje je bogato mineralnim izvorima. To je zapravo samo jedan od primjera kako ne čuvamo i ne koristimo na pravi način ono što nam je priroda dala, a uz mala ulaganja bi svi imali koristi od toga”, naveo je Šestović.
I rijeka Lim, kao i Bistrica, pravi su dragulji Bijelog Polja, a posebno Đalovića pećina i planina Bjelasica.
“Bijelo Polje je prošlo projekat prečišćavanja otpadnih voda, ali i dalje nije završen, iako bi imali puno čistije rijeke, ali i kupališta. Slična situacija je i sa kapitalnim projektima – Đalovića pećina i Ski centra Cmiljača, čijom bi se konačnom realizacijom Bijelo Polje dodtano istaklo na toj turističkoj mapi”, dodao je, između ostalog, Šestović.
Na sve te potencijale i način njihovog korišćenja i valorizacije, kako je istakao, ukazuju brojnim aktivnostima u okviru projekta „Saradnjom nauke i privrede do zajedničkog cilja“, koji je usklađen i sa Strategijom pametne specijalizacije Crne Gore 2019-2024.
“Cilj nam je i da unaprijedimo edukaciju u oblasti poljoprivrede, organske proizvodnje, zdravog turizma i IT sektora i da pospješimo sinergiju između ovih oblasti, ekonomije i razvoja društva. Zato planiramo i da organizujemo okrugli sto na temu održive poljoprivrede i lanca vrijednosti hrane, energije i održive životne sredine, ali I na temu održivog i zdravstvenog turizma. Očekujemo učešće i privrednika, poljoprivrednih proizvođača, nevladinih organizacija, te ustanova i institucija, kako bi svi zajednički riješili postojeće probleme i dali dodatn impuls razvoju održivog i zdravstvenog turizma u Bijelom Polju i Crnoj Gori”, poručio je Šestović.
Autorka: Sanja Dulović
Foto i video: Vladimir Jelić
Tonska realizacija: Zoran Rakočević
Audio obrada i montaža: Sanida Kajević
