BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE

Povezivanje poljoprivrede i turizma jedan je od najboljih načina za dalji ekonomski prosperitet i Bijelog Polja i Crne Gore, ocijenjeno je na trećem Bjelopoljskom biznis forumu.

Upravo je razvoj poljoprivrede u funkciji podrške razvoju turizma i bio tema Bjelopoljskog biznis foruma, koji je i ove godine okupio veliki broj eminentnih stručnjaka iz oblasti ekonomije i turizma, kao i uspješne privrednike i poljoprivredne proizvođače.

Biznis forum svečano je otvorio predsjednik Opštine, Petar Smolović, koji je istakao da Bijelo Polje ima izuzetne potencijale za razvoj obje oblasti i mogućnost da ih zajednički razvija.

„Spoj turizma i poljoprivrede je naša šansa za razvoj. Zato moramo da radimo na stvaranju nacionalnih brendova, na podizanju kvaliteta proizvoda, na tome da se u crnogorskim hotelima i trgovinskim lancima nalaze upravo naši domaći proizvodi, jer mi preko turista koji posjećuju našu zemlju i vršimo taj nevidljivi izvoz“, istakao je predsjednik Smolović.

Kazao je i da je neophodno da objedinimo proizvodnju, ukrupnimo je, podignemo njen kvalitet, sertifikujemo proizvode, koji će se naći na meniju restorana i hotela i policama prehrambenih i trgovinskih lanaca.

„A sve kako bi turista koji je došao u Crnu Goru i probao naše proizvode“, rekao je Smolović.

On je podsjetio da u Bijelom Polju ima šest registrovanih biznis zona, te da je bjelopoljska opština prva dobila biznis sertifikat BFC, kao i nagradu MOB-a, kao opština koja najviše ulaže u poljoprivredu.

„Redovno isplaćujemo subvencije poljoprivrednicima, duplirali smo premije za mlijeko, imamo velike kompanije, poput France i Put Grossa, koje su riješile probleme otkupa mesa i mlijeka. Ali se ne možemo zadovoljiti time, treba nam otkupni centar, formiranje nacionalnih brendova, kvalitet i kontinutitet, kako bi ostavrili i pozitivne eksterne efekte ekonomije“, naglasio je predjsednik Opštine Bijelo Polje.

Na trećem Bjelopoljskom biznis formu govorio je danas i direktor Agencije za investicije u Crnoj Gori Mladen Grgić, koji je ukazao na problem konstantnog povećanja uvoza.

„Mi smo sproveli istraživanje u periodu od 2015. do 2019. godine i izradili studiju koja se tiče poljoprivrede, a trendovi su jako loši, jer imamo konstantno povećanje uvoza, izvoz je smanjen, a smanjio se i udio poljoprivrede u BDP-u, pa je na neznatnom nivou od 6,1%. Paralelno sa tim, imali smo značajan rast turizma, sve više fondova za poljoprivrednike, ali se čini da to nijesmo dobro iskoristili“, naveo je Grgić.

On je takođe istakao da je potrebno raditi na standardizaciji proizvoda, stvaranju klastera i brendova.

„Moramo da izađemo iz plemenskog priviređivanja i da se udružujemo, stvaramo lokalne brendove i plasiramo ih kroz hotelske i trgovinske lance“, poručio je direktor Agencije za investicije u Crnoj Gori.

Da ćemo uskoro dobiti jasne smjernice za razvoj crnogorske poljoprivrede, potvrdio je generalni direktor Direktorata za razvoj poljoprivrede pri Ministarstvu poljoprirvrede, šumarstva i vodoprivrede, Miroslav Cimbaljević.

On je kazao da je u završnoj fazi izrada Strategije razvoja poljoprivrede 2022-2028, na koju se čekalo duži vremenski period.

Cimbaljević je istakao i da je jedan od najvećih problema poljoprivredne proizvodnje u Crnoj Gori usitnjenost i jako mali broj obradivih površina.

„U ovom trenutku je iskorištenost poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu na jako niskom niovu, ali smo mi već izvršili popis svih tih parcela i uskoro će biti donesen zakon o  poljoprivrednom zemljištu. Tako da ćemo već od naredne godine imati na raspolganju na hiljade hektara koji će biti dati u zakup privatnim poljoprivrednim proizvođačima, kako bi imali dovoljnost hrane“, saopštio je on.

Istakao je i da moramo imati što veći broj proizvoda sa geografskom oznakom porijekla.

„Sada ih imamo devet, a cilj nam je da do pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji bude bar 30 takvih proizvoda, kako bi mogli spremno da dočekamo turiste i ponudimo im nešto što do sada nijesu probali“, naglasio je generalni direktor Direktorata za razvoj poljoprivrede.

Poručio je i da ruralni turizam treba da budu u fokusu svih budućih mjera i programa podrške.

„Naš cilj je da Agrobudžet dostigne cifru oko 100 miliona eura, jer bi na taj način bi mogli da kreiramo mjere koje su usklađene sa mjerama EU, a sa posebnim fokusum na razvoj sjevera. Međutim, veliki problem jesu putna i vodna infrastruktura, pa se prvo moramo fokusirati na to“, dodao je Cimbaljević.

Ipak, prema riječima predsjednika Crnogorskog udurženja poslodavca i ekonomskog analitičara, Vasilija Kostića,  poljoprivreda ne može biti lokomotiva razvoja, ali jeste pokretačkih duh, koji obezbjeđuje interakciju svih drugih djelatnosti.

„Moramo da razvijamo poljoprivredu iz više razloga, a ne samo da je posmatramo kroz doprinos rastu društvenog bruto porizvoda. Jer kroz razvijenu poljoprivredu se vrši nevidljiv izvoz, zapošljava se više ljudi nego u drugim sektorima, a poljoprivreda može da bude i ključni instrument za smanjenje nivoa siromaštva, a samim tim i za zasutavljanje migracija“, naglasio je Kostić.

Istakao je i da je bez sinergije poljoprivrede i turizma besmisleno govoriti o održivom turizmu, te da ukoliko nema razvijene industrijske proizvodnje, nema ni razvijene poljoprivrede, a ni obratno.

Kostić je napomenuo i da je više od 70 % razvojnih resursa Crne Gore locirano na sjeveru.

„Dakle, sve što je značajno za budući razvoj naše zemlje je na sjeveru, a svi odlaze u centralni region i ka jugu. Tako da upravo kroz razvoj poljoprivrede i zapošljavanje možemo da zaustaimo taj odlazak i riješimo problem neusklađenog razvoja južnog i sjevernog regiona“, dodao je predsjednik Crnogorskog udurženja poslodavca.

Primjere dobre prakse, kojima bi se u daljem razvoju poljoprivrede i turizma moglo poslužiti i Bijelo Polje i Crna Gora, danas je prezentovao Slobodan Vojinović, bivši predsjednik Privredne komore Subotice.

„Bijelo Polje kao turistički prostor treba da bude na mapi regiona, a ne samo na mapi Crne Gore.  Bijelo Polje ima rijeke, planine, pećine, ima odličnu geografsku poziciju koju treba iskoristiti, tako da mora sve te potencijale i prednosti na pravi način iskorititi i valorizovati, kako bi napravilo svoje brendove po kojima će biti i prepoznatljivo“, poručio je Vojinović.

Pored ekonomskih analitičara, eminentnih stručnjaka iz oblasti poljoprivrede i turizma, na trećem Bjelopoljskom biznis forumu učestvovali su i predstavnici uspješnih kompanija, a jedna od njih je i Lejla Hasković iz kompanije Mesopromet-Franca.

Hasković je istakla da je  Mesopromet prepoznat na tržištu  kao nosilac razvoja sjevera i siguran partner i servis individualnim poljoprivrednim proizvođačima, malim i srednjim preduzećima.

„Neophodno je ojačati, unaprijediti i modernizovati poljoprivrednu proizvodnju, razviti industriju prerade hrane i ta dva sektora uvezati sa sektorom trgovine, turizma i ugostiteljstva. Naša kompanije je donekle i uspjela u tome, a naši dalji planovi razvoja se temelje na jačanju kooperativne proizvodnje i širenju kooperacijskih mreža i integraciju agroindustrije“, kazala je Haksović.

Direktor agrobiznis sektora kompanije „Voli“, Jaroslav Stupavski, smatra da Crna Gora ima veći potencijal u agrarnoj proizvodnji od turizma.

Prezentujući primjer komapnije „Voli“, koja danas ima i sopstvenu proizvodnju, Stupavski je kazao da Crna Gora mora izabrati raditi na izdavanju državnog zemljišta  većim poljoprivrednim proizvođačima, ako želi razvijeniju poljoprivredu.

Moderatori trećeg Bjelopoljskog biznis foruma, koji je održan u okviru 19. Internacionalnog festivala tamburaških orkestara, bili su predsjednik Ekonomskog savjeta Opštine Bijelo Polje, Hasan Ramović, kao i  sekretarka Crnogorskog udruženja poslodavaca, Željka Radak Kukavičić.

Autorka: Sanja Dulović

Foto: Vladimir Jelić