Kako tijelo reaguje na vrućine: Toplotnog udara nisu pošteđeni ni mladi ni zdravi

Kako visoke temperature utiču na naše tijelo i zašto ih teško podnose ne samo stariji ljudi i hronični bolesnici, već i mladi?

Odgovor se krije u termoregulaciji.

Naime, kako temperature vazduha rastu, tako naše tijelo koje je naviknuto da održava temperaturu na 37,5 stepeni Celzijusa, mora više da se trudi kako bi spriječilo da mu unutrašnja temperatura skoči.

U tom "poslu" otvara više krvnih sudova blizu kože, jer na taj način otpušta vrelinu u okruženje i počinje da se znoji.

Otvoreni krvni sudovi dovode do nižeg krvnog pritiska i tjeraju srce da radi jače da bi krv mogla da cirkuliše.

Kad se znojimo, nerijetko osjećamo blagi svrab ili stopala počnu da otiču kad krvni sudovi počnu da popuštaju.

Ako krvni pritisak naglo padne, do organa ne stiže dovoljno krvi, pa raste rizik od srčanog udara.

U isto vrijeme, usljed znojenja ostajemo bez tečnosti i soli, i ravnoteža između njih u tijelu se mijenja.

U kombinaciji sa sniženim vrijednostima krvnog pritiska dolazi do toplotne iscrpljenosti koju prate vrtoglavica, mučnina, zbunjenost, glavobolja, dezorijentacija, grčevi u mišićima, padanje u nesvijest, pojačano znojenje i umor.

Toplotna iscrpljenost nije opasna ukoliko možemo da se rashladimo pola sata poslije pojave prvih simptoma.

Ali, ako preznojavanje i izloženost visokim temperaturama potraju, rizikujemo toplotni udar.

Ovom stanju posebno su izloženi dijabetičari, bebe i mala djeca, slabije pokretne osobe, kao i hronični bolesnici koji u okviru redovne terapije uzimaju lijekove za snižavanje krvnog pritiska, diuretike, osobe koje imaju epilepsiju, Parkinsonovu bolest...

 

Izvor i foto:Nezavisne novine

Tekst objavila: Jasminka Mulić