U bolnicama u Crnoj Gori liječi se 186 kovid pozitivnih pacijenata, od kojih je 13 u teškom stanju kazao je dr Nemanja Radojević iz Kliničkog centra Crne Gore.
On je, na konferenciji za medije NKT-a, naveo da je od 186 hospitalizovanih pacijenata velika većina stabilno, dok je njih 13 u teškom stanju.
“Popunjenost naših zdravstvenih kapaciteta trenutno je na nivou od jedne trećine”, naveo je Radojević.
Radojević kaže i da je 78 zdravstvenih radnika pozitivno na Kovid 19, od tog broja je 17 ljekara i 52 medicinska radnika.
U samoizolaciji je 75 zdravstvenih radnika.
Radojević je naveo i da umiru pacijenti svih dobi, ali da je učestalost smrtnih ishoda veća među starijom generacijom.
"Ali i osobe srednje dobi su u ugrožene, a umirali su i ljudi bez teških zdravstvenih stana. Ova infekcija napada sve grupe i epidemiološke mjere važe za sve", rekao je on, dodajući da je jedan mlađi pacijent iz beranske bolnice u teškom zdravstvenom stanju.
Za ozdravljenje nisu više potrebna dva negativna testa
U prvom talasu se insistiralo na dva uzastopan negativna PCR testa, ali Begiće kaže da se za ozdravljenje, više nigdje u svijetu ne insistira na tome.
Stavovi zdravstsvenih agencija, kako ističe Begić, ukazuju na to da smo previše strogi kada su pitanju kriterijumi za oporavak i oni smatraju da je oporavljena osoba, ona koja tri dana nema povišenu temperaturu i kod koje je prošlo 10 dana od potvrđene infekcije.
“Jer postoje naučni dokazi da ti pozitivni PCR testovi u kasnim fazama, dosta vremena nakon obolijevanja izgleda da ne dokazuju kompletan virus nego da dokazuju određene djelove virusa, odnosno genetskog materijala virusa, koji je posljedica raspadanja virusa u ljudskom organizmu. Stav SZO je prilično jasan, oni te osobe koje su i 30 do 40 dana nakon infekcije PCR pozitivne ne smatraju opasnim po okolinu, te da je to što PCR detektuje, kod takvih osoba, dio virusnog materijala, a ne sam virus”, pojasnio je Begić.
Kod privatnika samo testovi na antitijela
Govoreći o testiranjima u privatnim laboratorijama Begić navodi da je riječ o serološkim testovima koji ne služe za dokazivanje zaraznosti, to su testovi koji se baziraju na otkrivanju antitijela na korona virus.
“Ti testovi ne služe za otkrivanje toga da li je neko zarazan ili ne. Ti testovi suže samo da otkriju da li je neko bio u kontaktu sa virusom i da li je nakon kontakta razvio antitijela na korona virus. PCR otkriva prisustvo genetskog materijala virusa u respiratornim putevima”, naveo je Begić.
Izvor: RTCG
Foto: anetna m
