U prvoj polovini 2019. Crna Gora je nastavila sa primjenom akcionih planova za poglavlja 23 i 24, ali je potreban vjerodostojan, nezavisan i efikasan institucionalni odgovor na nedavne navode o korupciji i ilegalnom finansiranju političkih stranaka.
To se navodi u radnom dokumentu Evropske komisije o napretku Crne Gore u poglavljima 23 i 24, poznatom kao „Non paper“ u koji je Pobjeda imala uvid.
"Važno je da Crna Gora ne preokrene ranija dostignuća u reformi pravosuđa i da nastavi dalje razvijati dosadašnje rezultate, posebno u borbi protiv korupcije, istovremeno osiguravajući istinsku nezavisnost svih relevantnih institucija, uključujući Agenciju za sprečavanje korupcije.
Potreban je vjerodostojan, nezavisan i efikasan institucionalni odgovor na nedavne navode o korupciji i ilegalnom finansiranju političkih stranaka", navodi se u dokumentu.
Razlozi zbog kojih je zabrinuta Evropska komisija, između ostalih, su i to što je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica izabrana na tu funkciju treći put, iako, kako se navodi, Ustav predviđa samo dva mandata.
Brisel brine i činjenica da je brojnim članovima sudstva i tužilaštva, uključujući starije članove, odobren stan ili kredit po povoljnim uslovima što, kako je ocijenjeno u izvještaju, otvara mnoga pitanja.
Iako su kapaciteti Agencije za sprečavanje korupcije ojačani dodatnim zapošljavanjem, izazovi i kritike na račun nezavisnosti agencije ostaju.
"Nezavisnost agencije, postavljanje prioriteta, selektivni pristup, kontroverzno tumačenje i primjena zakonodavstva i kvalitet odluka, ostaju razlog za zabrinutost", navodi se u dokumentu EK.
Brisel podsjeća i da je nekoliko odluka ASK u politički osjetljivim slučajevima koji su doveli do otpuštanja, na primjer, člana Savjeta ASK i članova Savjeta RTCG poništio Upravni sud.
Kada je u pitanju pravosuđe, u dokumentu se navodi da u sekretarijatima i Sudskog i Tužilačkog savjeta i dalje postoji određeni broj slobodnih radnih mjesta.
Sudski savjet, navodi se, trenutno zapošljava 42 od 54 planiranih, a Tužilački savjet 20 od 28, ali njihovi operativni kapaciteti se i dalje poboljšavaju.
"Visoka imenovanja u pravosuđu tokom 2019. godine, poput ponovnog imenovanja predsjednice Vrhovnog suda na treći mandat, uprkos ustavnom ograničenju na dva mandata; i ponovna imenovanja predsjednika sudova koja su već imala maksimalna dva mandata utvrđena Zakonom o Sudskom savjetu iz 2015. godine, izazivaju zabrinutost u pogledu tumačenja
Ustava i važećeg zakonodavstva od strane Sudijskog savjeta", napominje se u izvještaju.
Izvor:rtcg
