Mutacija virusa je potpuno prirodan proces i dešava se neprestano. Problem nastaje kada mutiranje virusa vodi do promjena u njegovom ponašanju. Mutacije koje su aktuelno registrovane kada je SARS CoV 2 u pitanju zaista su dovele do promjene u ponašanju virusa, objašnjava dr Jelena Božilović Đurović sa Instituta za medicinsku hemiju Univerziteta „Gete“ u Njemačkoj.

Kako je pojasnila, najispitanije mutacije za sada su engleska, južnoafrička i brazilska varijanta.Prema empirijskim podacima, sve tri mutacije su prenosivije, tj. prenose se lakše u populaciji.Još nema dovoljno podataka da bi nadležne institucije mogle da kažu nešto više o tome.

Trenutno se radi mnogo više sekvenciranja. To je proces kojim je moguće detektovati mutacije i koji bi trebalo više da nam kaže koliko su nove varijante prisutnije, iz čega bismo mogli zaključiti i koliko su prenosivije.“Sekvenciranje je automatizovan proces, ali nisu sve laboratorije opremljene aparatima za sekvenciranja, tako da to ne spada u rutinsku analitiku. Interesantno kod ovih mutacija jeste to da su se sve desile na spik proteinu, tj. onom šiljku kada gledamo sliku virusa. To je dio virusa koji omogućava da virus uđe u ćeliju. Virus se vjerovatno neće promijeniti previše, jer bi se onda svrstao u neku drugu grupu. Inače „strategija” virusa nije takva da postaje opasniji, jer bi onda uništavao tijela domaćina. Može mutirati i postati slabiji i upravo bi to bilo prirodnije”, rekla je dr Božilović Đurovićeva.

Izvor: Rtcg