Jaćimović: Autohtone sorte voća - blago koje treba sačuvati (video)

Jaćimović: Autohtone sorte voća - blago koje treba sačuvati (video)

Poslednjih godina trend u voćarstvu ne samo kod nas nego i u zemljama u regionu i šire, jeste očuvanje starih autohtonih sorti voćaka, koje su se prilagodile uslovima sredine u kojima opstaju stotinama godina, otporne su na bolesti i štetočine, a i važne su za očuvanje životne sredine i kvalitet proizvoda.

Govoreći u emisiji “O seli i poljoprivredi” Radija Bijelo Polje o važnosti autohtonih sorti voća, njihovom značaju za jednu državu i načinu očuvanja tog sortimenta,  prof.dr Vučeta Jaćimović, vanredni profesor na Biotehničkom fakultetu, i koautor monografije “O autohtonim sortama jabuke i šljive” kaže, da su takve sorte  zdrave,  dugovječne, otporne i prilagođene našim uslovima i daju dobar kvalitet plodova, za razliku od novih, konvencionalnih zasada, koji tokom vegetacije zahtijevaju od 15 do 20 tretiranja.

“Tokom rada na monografiji, obišao sam čitavu Crnu Goru tražeći stare sorte voća, i ono što sam čuo jeste, da niko ne tretira autohtone sorte. Desi se, da otpadne nešto crvljivih plodova, ali, ako je to jedan, dva ili tri posto, ništa to ne znači na ukupnu količinu. Jedina “mana”, ako to i može biti nedostatak, jeste  što su stabla tih sorti sada robusna, visoka i preko dvadeset metara i teško ih je obrati.  Na drugoj strani, konvencionalne zasade  u normalnim uslovima, ako nije kišovito ljeto ili nema ekstremnih dešavanja, treba tretirati minimum 12 puta, a u ekstremnim slučajevima i do 20 puta.Tako, da me niko ne može ubijediti da poslije tolikog tretiranja ne ostane ništa od hemijskih preparata u plodu i da možemo govoriti o potpuno zdravom proizvodu, koji ćemo ponuditi našoj djeci”, ističe prof. Jaćimović.

Inače, više od 30 autohtonih sorti voća sa sjevera Crne Gore zastupljeno je u međunarodnoj monografiji "Autohtone sorte jabuke i šljive", koja je rezultat međunarodnog „Sidnekt projekta“, usmjerenog na očuvanje biljnih gena. U projekat su bili uključeni i naučnici iz Albanije, Hrvatske, Makedonije, Moldavije, Rumunije, Republike Srpske, Srbije i Crne Gore. „Naš rad na projektu je trajao od 2007. do 20009. godine. Tri godine smo obilazili čitavu Crnu Goru, počev od Ulcinja, preko Bara, Herceg Novog, Župe Nikšićke, preko Morače i sjevera Crne Gore, i evidentirali stare, autohtone sorte, koje nažalost polako počinju da se krče, išli od domaćina do domaćina, od sela do sela, pratili te voćke  od cvjetanja i listanja do sazrijevanja plodova, ubirali plodove, opisivali ih, izvršili njihovu senzorsku ocjenu. Tokom druge faze smo kalem grančice od svih tih sorti, okalemili na imanju Biotehničkog fakulteta u Podgorici, i dobijene sadnice donijeli u Bijelo Polje i zasadili na imanju na Kisjelim vodama. Da bismo sačuvali taj sadni materijal, formirali smo kolekciju i te naše voćke rađaju već šest-sedam godina, iako su se neke u međuvremenu osušile“, priča Jaćimović.

Dodaje, da je od 104 stare sorte koje su zastupljene u monografiji, 30 iz naših krajeva, a neke od njih su Voskovača, Dapsićanka, Petrovača, Budimka, Krupnaja, Šarenika, Pazarka, Crvenica, Beljuha, Princeza Ksenija, Đula, Luma, Senabija, Šećerka, Rebrača.

„Cilj cijelog istraživanja jeste očuvanje tih starih sorti, koje se odlikuju otpornošću na niske temperature i visoke snjegove, sušu, a skoro 90 posto njih je otporno na bolesti i štetočine. Upravo u tom materijalu treba tražiti šansu da se stvore neke nove, otporne sorte, kako ne bi često uzimali pumpe i tretirali ih hemijskim sredstvima. Stare sorte na sjeveru Crne Gore stare su od 150 do 200 godina, i iako ih niko i ne tretira, one čak i u takvim uslovima redovno rađaju, daju odlične prinose i dobar kvalitet tih plodova“, naglašava Jaćimović.

 

Repriza emisije “O selu i poljoprivredi” biće emitovana večeras na talasima Radija Bijelo Polje  od 20:15h

 

AUDIO SNIMAK EMISIJE

 

Autorka: Tanja Dangubić

Foto i video: Vladimir Jelić

Audio obrada: Sanida Kajević