Pošto stres ne bira godine, jednako ga mogu osjećati djeca u prvom, petom ili osmom razredu, kao i u srednjoj školi, a izloženost stresu takođe je rizična za njihovo zdravlje, kao i za zdravlje odraslih ukazuju psiholozi.
Kako navodže, kod nas važi ono pravilo koje smo usvojili od ranijih generacija da se "stolica zagrije" pred kraj i da se igranje i slobodne aktivnosti svedu na minimum.
''Ovo je, naravno, pogrešno, jer djeci, kada su pod stresom, treba više vremena za opuštanje, igru i druženje. To je posebno značajno, jer oni skoro dvije godine zbog pandemije nisu išli u školu po uobičajenom ritmu i malo su izgubili konce. To bi trebalo da imaju na umu i nastavnici i roditelji kada su školarci u pitanju. Za roditelje je vrlo važno da odvoje svoje projekcije, od detetovih mogućnosti i sposobnosti'' - ističe psiholog.
Kako navode, taj pritisak zbog popravljanja ocjena na kraju godine neće donijeti ništa posebno.
''Ako dijete nije učilo tokom cijele godine, malo će moći da uradi na samom kraju školske godine. U takvim slučajevima su djeca izložena najvećem stresu. Okolina ih vidi samo kao učenike, a ne i kao djecu koja imaju pravo na opuštanje, igru i odmor, što njima predstavlja dodatno opterećenje'' - istiću psiholozi.
Ona kaže da kazne i sankcionisanje neće pomoći u situacijama kada je i dijete samo frustrirano svojim neuspjehom.
''Znači, najvažnije je prije svega pokazati razumevanje, podršku i pružiti pomoć. Pokušajte da smirite dijete i uvjerite ga da nije sve izgubljeno i da je svaki problem rješiv. Pronađite i odaberite neku od metoda za pomoć u učenju, pa mu pomozite da je usvoji. Mentalne mape mogu biti vrlo korisne u razvijanju samostalnosti kod učenja, a posredno utiču i na uspeh u učenju'' , kaže psiholozi.
Djeca, kako navodi, najbolje uče u društvu vršnjaka.
''Dozvolite im da uče u društvu sa drugaricom ili drugom koji ima bolju ocjenu iz za njih spornog predmeta. To takođe može da pomogne. Pomozite djetetu da savlada gradivo i tako što ćete ga ispitivati naučeno na dnevnoj bazi, a ono će steći volju i samopouzdanje kada bude shvatilo i uočilo da napreduje'' - istakli su psiholozi.
Nekada je roditeljima koji su svjesni sposobnosti svoje djece teško da se pomire sa njihovim neradom.
''To je potpuno razumljivo. Kada imate dijete za koje znate da može da ima dobre rezultate, a ono je lijenjo ili ne voli da uči, na roditelje to djeluje prilično frustrirajuće. U toj situaciji roditelji mogu da primene određene sankcije, poput ukidanja nekih privilegija, ali imajte na umu da to neće uvek dati očekivan rezultat, naročito kod tinejdžera'' - navodi psiholog.
Savetuju da je kod djece koja imaju negativne ocjene važnije da se fokusiramo na pripreme za popravni ispit nego na kaznu.
Ako dijete ne uspje da popravi lošu ocjenu do kraja školske godine, roditelji ne bi trebalo da pribegavaju kaznama već se da se koncentrišu na pripreme za popravni ispit‚.
Izvor i foto: Kolektiv. Me
Tekst objavila: Ljilja Brajković
