Sad joj je sezona. Priča kaže da medvjed, kad se probudi iz zimskog sna, po šumi prvo traži sremuš da bi očistio crijeva i regenerisao se poslije mjeseci u hibernaciji, a tek onda traži drugu hranu.

Ova zeljasta višegodišnja biljka javlja se u sjenovitim šumama, duž rijeka i voda u proljeće, i to kao prva vitaminska bomba.

Zeleniš koji uveliko zovu superhranom, bio je u centru pažnje posebno od početka kovid pandemije zbog svojih benefita.

Poznat i kao divlji bijeli luk, sremuš se bere u proljeće kada kreće da lista, pa do cvjetanja početkom ljeta. Na pijacama je jedna veza oko 50 dinara.

Najbolje je da se jede svjež, koristi se u raznim salatama, ali i u supama i jelima od povrća. Osim toga, dobar je konzervans – stavlja se na meso da bi se duže održalo.

Pri prženju gubi najveći dio oštrine, ali mu se aroma tako pojačava.

Sremuš je bogat biljnim proteinima, korisnim amino-kisjelinama, kao i raznim vitaminima. Zbog visokog sadržaja vitamina C – oko 100 mg na 100 g svježeg lišća, i fitoncida (prirodni antibiotici), smatra se antivirusnom biljkom, piše east-fruit.com.

Sremuš takođe sadrži vitamine B grupe, provitamin A (beta-karoten) i mineralne soli koji održavaju kiselo-baznu ravnotežu u tijelu, normalizuju metabolizam vode i soli, korisni su za endokrini, nervni i probavni sistem. Sremuš sadrži i kalcijum, kalijum, gvožđe, jod.

Stručnjaci kažu da ova biljka čisti krvne sudove, snižava holesterol i normalizuje krvni pritisak. Trebalo bi da ga konzumiraju oni koji pate od proljećnog nedostatka vitamina i slabog apetita. Odličan je za poboljšanje funkcije crijeva, a listovi imaju antiinflamatorna svojstva.

Izvor i foto:Kolektiv.me

Tekst objavila:Jasminka Mulić