Drugog dana jubilarnih Ratkovićevih večeri poezije održan je naučno-stručni skup ,,Dan je prolazio kao kurjak", u okviru kojeg su učestvovali istaknuti književnici koji su predstavili radove objavljene u zborniku ,,Književno stvaralaštvo Rista Ratkovića".
Prisutni su iz svog ugla rasvijetilili značaj stvaralaštva Ratkovića, njegov uticaj na književnost i obrazovanje.
Pjesnik Bogić Rakočević prvi je predstavio svoj rad, i kazao da svako novo čitanje Rista Ratkovića može otvoriti nove vidike za tumačenje njegovih djela.
,,Ostavio nam je trajna djela, djela neprolazne vrijednsoti o čemu nam govori i ova manifestacija, koja se pola vijeka održava u Bijelom Polju. Drugi svjetski rat poigrao se sa njim, jer je bio veoma osjećajan, senzibilan čovjek, i nije se prosto našao u tom vrtlogu revolucije, i godinama poslije rata živio je prilično siromašno, gdje imamo i svjedočenja njegovih prijatelja. Oni su govorili da su ga posjećivali studenti iz Crne Gore, u skromnom stančiću u Beogradu, živjeći na rubu egzistencije.Kako je živio, tako je i umro, poznato je u krajnjoj oskudici, ali što je važno, ostavio je trajno djelo neprolazne vrijednosti", podvukao je Rakočević.
Svoj rad predstavio je i istaknuti književnik Borislav Jovanović, koji je u obraćanju kazao da je Ratković bio ukleti pjesnik iz jednog crnogorskog Nevidboga.
,,Zarobljenik čudesne, izazovne poetike vasione, i ostavljenosti od nje same. Fenomen ukletog pjesnika je sinonim za dobrog iskonskog pjesnika, koji je živio svoje i sva vremena. Ukleti pjesnik je najveći i najmanji zajednički sadržatelj poetske promisli uopšte. Dolazi do spoznaje da je njegova jedina autobiografija poezija, ali daa mu ona koliko god je živio, i dao joj sve, ne može uzvratiti ono što od nje očekuje. osvojiti život poezijom, i uzeti ga iz vječitog presinga blještavila je valjda ono što je Bodler nazvao velikom sudbinom poezije", istakao je Jovanović.
O zapretanosti čudnog Nevidboga, govorila je profesorica književnosti, Irena Ivanović, iz Zavoda za školstvo, koja je kazala da je željela da otkrije šta je to što je razbilo dramu na spoljašnjem planu, i kako je navela, šta je to što se događa u likovima Ratkovićevim na unutrašnjem planu.
,,Htjela sam da vidim šta je to u krvi i strasti Kasabe i kasablija, što je prikriveno velovima, štitovima, a ustvari vri u tim kućama. Ratković nerado čuva privid porodičnog ugleda i harmonije, duboko psihološki ponire u snagu i ljepotu strasti, zloupotrijebljenog ženskog bića, u njemu hrabrost i odlučnost za svoju neostvarenu ljubav i osuđenost. Metafizička sfera u Ratkovićevom romanu nije separirana kao u poeziji", istakla je profesorica Ivanović.
Današnjem skupu iz opravdanih razloga nije prisustvovala profesorica Sofija Kalezić Đuričković, ali je njen književni rad o Ristu Ratkoviću predstavila Andrijana Nikolić, u kojem navodi da je Ratković djelovao kao mlad pisac u krugu Beogradske poemije.
,,Knjiga Ratkovićevih proznih ostvarenja propraćena je prilozima koje čine rječnik manje poznatih riječi, i bibliografski podaci o odgovarajućim tekstovima. Bio je samo ono što je mogao biti, lirska priroda zalutala u svijetu rijetkih suprotnosti", čitala je Nikolić.
O raspravama koje i danas traju, o dispeziji i kompoziciji romana Nevidbog govorio je profesor književnosti Milun Lutovac koji je kazao da je sve u njemu u nagovještaju i očekivanju.
,,Sve je do pola dato, ljubav, mržnja, vidik, tama, život i strast. Još traje rasprava o prirdi ovog romana, naročito o formi i slaboj koheziji između cjelina. Ne osporava se umjetnička vrijednost djela, već pokušava da se otkrije njegovo jezgro, srž i smisao. Pokušava da se odredi njegov tip. Romaneski prostor Ratkovića čine strukture, slojevi i elementi koje u sebi sadrže pojam ,,Sanžak". Prostor romana su mentalitet i shvatanja likova vjerske i nacionalne podijeljenosti",naveo je između ostalog Lutovac.
Kratak osvrt na djela Ratkovića iznio je i profesor književnosti Radoman Čečović, navodeći da je cilj njegovog teksta bio da potkrijepi svoje ideje.
,,Oni koji Ratkovića traže u sumnjivim neandrima biografizma primjećuju da ta godina predstavlja prekretnicu u njegovom životu, smrt žene koja se nije dala zaboraviti. Njegovi stihovi su uvod u vječnostsa trima tačkama u pozadin. Mjesta neodređenosti ne daju prostor razmišljanju, jer čitajući ove redove odzvanja samo zadovoljno ,,svejedno je", istakao je Čečović.
Profesorica književnosti, iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, Nađa Durković, pfisustvovala je današnjem skupu i kazala da je u Zborniku pisala o jednoj, kako navodi, maloj i velikoj pjesmi Rista Ratkovića ,,Lepota".
,,U kratkom radu sma predstavila čitalački odziv na tu pjesmu, o kojoj se, čini mi se, u literaturi malo govorilo. Ono što me posebno zanimalo je kakojednim katrenom od svega 12 riječi, jednimredukovanim umjetničkim materijalom se postiže tako puno, i zapravo to je jedna uzajanost pjesme i njene savršene realizacije. Koliko god da čitam Ratkovićevu literaturu, uvijek se otkrije neki nvobi stih, sloj i zanimljiva misao", istakla je Durković.
Pomoćnik direktora Ratkovićevih večeri poezije, novinar i publicista, Dragić Rabrenović osvrnuo se na rad istaknutog Ratkovića, a tema kojom se bavio objavljena je kao pogovor u jednoj od edicija ,,Lim".
,,U snovima možemo da pronađemo ono što je Ratković htio da nam kaže kroz svoje stvaralaštvo. Njegova forma kratkih priča je obično zapostavljena, i ono što smo mogli imati kao naznaku jeste roman. Svaka priča ima svoje osobenosti, ali zajedno čine jednu kolekciju koja je ispisana u periodu od oko tri decenije. Ratkovićeva priča ostavlja čitaoca još dugo u prostoru nestvranog, u tom svijetu koga je pisac kreirao, a za koga nijesmo sigurni da li negdje postoji zabilježen kao neka crtica iz života Kasabe zaboravljenog Sandžaka, ili je proživljen u hladnim Beogradskim ulicama. Takav svijet nas vezuje nevidljivom mrežom koju Ratković plete oko svakog junaka, sa kojima se susrećemo, kako bi nam ukazao na egzistencijalne probleme koje jednostavno ispisuje", naveo je Rabrenović.
Prvi put na Ratkovićevim večerima poezije prisutna je i književnica iz Bosne i Hercegovine, Melida Travančić, koja je pisala rad o romanu ,,Nevidbog", o strahu kao narativnom pokretaču.
,,Tema koja do sada nije obrađena, jeste se mnogo govorilo ali eto ja sam je izabrala. To je segment koji je vidljiv i značajan u ovom romanu, i narativni je pokretač. Strah od rata je najveći strah, koji povlači strah od gubitka materijalnog, od porodice, ćivota i imamo strah od ljubavi", pojasnila je Travančić.
Autorka: Eldina Bećirović
Foto: Vladimir Jelić
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
