Nasljeđivanje kao proces prelaska imovine umrlog lica na druga lica, vrlo često zahtijeva stručnu pravnu pomoć, bilo da je u pitanju nasljeđivanje na osnovu zakona, bilo da se radi o nasljeđivanju na osnovu testamenta, kazao je advokat Goran Gogić.
Gostujući u emisiji „Besplatni pravni savjeti“, Radija Bijelo Polje, Gogić je saopštio da je nasljeđivanje u Crnoj Gori regulisano Zakonom o nasljeđivanju iz 2009.godine, uz neke kasnije njegove izmjene, a procesni dio je definisan pravilima vanparničnog postupka, ali i parničnog, u slučajevima kada dođe do nekog spora.
On je istakao da nasljeđivanje može biti zakonsko i testamentarno.
„Na osnovu zakona zaostavštinu ostavioca nasljeđuju njegovi potomci, usvojenici i njihovi potomci, njegov supružnik, njegovi roditelji, usvojioci, njegova braća i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i babe i njihovi potomci, njegovi pradjedovi i prababe. Odnosno postoje četiri nasljedna reda i to prvi nasljedni red - djeca i supružnik ostavioca, u durugom redu su roditelji i supružnik ostavioca, potom djedovi i babe ostavioca, a u četvrtom nasljednom redu su ostaviočevi pradjedovi i prababe“, pojasnio je advokat Gogić, napominjući da na osnovu zakona ostavioca nasljeđuje i njegov vanbračni supružnik ,koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim.
Govoreći o testamentarnom nasljeđivanju, Gogić je kazao da je testament posljednja volja ostavioca u kojem on decidno navodi kome ostavlja imovinu.
„Imamo vše vrsta testamenata, svojeručni testament u kojem ostavilac ručno piše kome šta ostavlja i mora biti potpisan, a poželjno da je u njemu naznačen datum kada je sastavljen. Takođe, postoji sudski testament koji po kazivanju ostavioca sastavlja nadležni sudija Osnovnog suda ili notar u prisustvu dva svjedoka, a svjedoci ne mogu biti potomci ostavioca, supružnik. Takođe, važno je napomenuti da su u sudskom testamentu ništave odredbe kojima se ostavlja nešto sudiji, notaru i diplomatsko konzularnom predstavniku koji je testament sačinio“, naveo je advokat Gogić, dodajući da postoji i testament sačinjen na crnogorskom brodu, testament sačinjen za vrijeme mobilizacije ili rata, kao imeđunordni koji ima strogo propisanu formu.
Advokat Gogić je kazao da svi testamenti imaju podjednaku vrijednost, osim ako se dokaže da je ostavilac bio pod uticajem prijetnje, prevare, ili je silom natjeran da sačini testament, ili je neko podvalio drugi testament koji ne odgovara posljednjoj volji ostavioca.
„U praksi ima dosta takvih primjera, pa oni koji su očekivali veći dio nasljedstva krivotvore i pečate i potpise, a to dokazivanje je nekada vrlo i teško, angažuju se vještaci, te se na kraju presudom poništava takav testament, te se prelazi na zakonsko nasljeđivanje“, saopštio je on, dodajući da je osporavanje testamenata određeno rokom.
Iako se ostavinski postupak pokreće po službenoj dužnosti, najčešća pitanja građana, odnosno potencijalnih nasljednica se odnose na to kako pokrenuti ostavinski postupak.
„Iako se pokreće po službenoj dužnosti, organ za vođenje matične knjige bi trebao da Osnovnom sudu podnese smrtovnicu, ali nekada nedostauju određeni podaci, te se u tim situacijama vraća edvitentičarima ili sud poziva građane koji mogu biti korisni u pribavljanju nedostajućih informacija“, kazao je Gogić.
Naveo je i da je zakonski rok za završetak ostavniskog postupka mjesec dana, ali nije strogo formalan, te se može i produžiti.
„A kada imamo neslaganje među srodnicima, pokreće se i parnični postupak koji može trajati i duže“, dodao je Gogić.
Ukoliko se poslije podjele imovine pojavi neki novi nasljednik, prema riječima Gogić, ponovo se pokreće ostavinski postupak, odnosno ostavinska rasprava i rješava se sporno pitanje.
„Ipak, važno je naglasiti da nužni nasljednici imaju pravo na dio zaostavštine kojim ostavilac ne može raspolagati. Taj nužni dio potomaka, usvojenika i njihovih potomaka i supružnika iznosi jednu polovinu, a nužni dio ostalih nasljednika jednu trećinu od onog dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja“, pojasnio je on.
Mlađe generacije žena, kako je rekao, sve više traže i ostvaruju pravo na imovinu, ali je, sa druge strane, običaj da se odriču nasljedstva u korist braće i dalje prisutan u crnogorskom društvu.
Autorka: Sanja Dulović
Foto i video: Vladimir Jelić
Tonska realizacija: Zoran Rakočević
Audio obrada: Sanida Kajević
