“Prikupljanje dokaza i otkrivanje identiteta otežavaju rješavanje krvičnih djela na društvenim mrežama” (audio)

BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE 

Nemogućnost prikupljanja dokaza i težina otkrivanja identiteta predstavljaju najveći problem u rješavanju krvičnih djela na društvenim mrežama, ocijenila je advokatica Mirjana Pajković.

U intervujuu za Radio Bijelo Polje, Pajković je istakla da često iz tih razloga pravda ostaje nezadovoljena, a pojedina krivična djela prolaze nekažnjeno.

„Veliki problem našeg društva jeste  nedostatak svijesti među građanima koja su to ponašanja i postupci na društvenim mrežama koja mogu biti kažnjiva I koja su u suprotnosti sa zakonom. Sa druge strane, naše zakonodavstvo nije u potpunosti usklađeno sa razvojem tehnike i tehnologije, pa se u dokaznom postupku vrlo često se javljaju problemi zbog nemogućnosti prikupljanja dokaza na pravno valjan način. Iz tih razloga dešava se da građani budu uskraćeni za pravdu, ona ne stigne do njih, djela prođu nekažnjeno.  Upravo nemogućnost zadovoljenja pravde jeste nešto što ljudima koji su skloni vršenju krivičnih djela daje vjetar u leđa”, kazala je advokatica Pajković u emisiji “Besplatni pravni savjeti”.

Naglasila je da je veliki problem, kada su u pitanju djela na društvenim mrežama, težina otkrivanja identiteta.

“Postoji veliki broj lažnih profila, pa  je teško otkriti identitet, odnosno IP adresu sa koje je djelo izvršeno, odnosno sa kojeg je poslata neka prijetnja o ugrožavanju sigurnosti, objavljen neki sadržaj, tuđa fotografija ili video zapis. Takođe, imamo i situacije kada dolazi do brisanja takvih lažnih naloga, pa su tužilaštvu i sudu prilično sužene mogućnosti kako da u dokaznom postupku dobije material koji će biti pravno valjan za donošenje osuđujuće odluke, odnosno sankcioniosanja takvog ponašanja”, pojasnila je Pajković.

Ipak, kako je napomenula, izvršioci takvih krivičnih djela nekada su i nesvjesni da su određene radnje na društvenim mrežama kažnjive.

“Počinioci krivičnih djela moraju biti svjesni toga da se društvene mreže – viber grupe, facebook grupe i sve ostale brojnije, koje imaju trideset i više članova, smatraju javnim mjestom.Tako objavljeni sadržaji su dostupni na uvid široj javnosti, a samim tim i posljedice koju izazivaju su mnogo veće. Zato često ogrešenje o zakon može da bude i nenamjerno, ali su u svakom slučaju posljedice velike,  a sankcionisanje nije tako lako prilikom postupka pred sudom”, saopštila je advokatica.

U razgovoru za emisiju “Besplatni pravni savjeti”, Pajković je kazala da su među najčešćim krivičnim djelima na društevnim mrežama ona koja se tiču ugrožavanja sigurnosti.

“To su prijetnje po život i imovinu, one mogu biti upućene javno ili putem privatne prepiske, ali se opet javlja problem otkrivanja identiteta. Druga vrsta ogrešenja o zakon koja je prilično masovna jeste prekršaj remećenja javnog reda i mira, a u tu kategoriju spada grubo vrijeđanje i neprimjereno obraćanje žrtvi. Takođe, imamo primjere objavljivanja tuđih fotografija, videozapisa ili spisa, međutim, nije baš svako objavljivanje fotografije ili zapisa krivično djelo, već samo ono kojom se narušava privatnost ili vrijeđa tuđi integritet. Dakle,  ne možemo očekivati da će biti pozvano na odgovornost lice koje je objavilo fotografiju koja je već bila dostupna na društvenim mrežama ili fotografiju koja je nastala na javnom mjestu prilikom javnog skupa. U takvim situacijama postoje finese sa kojima se građani moraju dodatno upoznati kako ne bi bili u situaciji da sami budu osumnjičeni za izvršenje krivičnog djela,  ali kako bi bili svjesni  da mogu biti i žrtve”, navela je Pajković.

Istakla je i da je  sajber nasilje veliki problem današnjice.

“Zato smatram da online nasilje i djela koja se vrše online moraju biti u fokusu Ministarstva pravde i onih koji su direktno odgovorni za kreiranje izmjena i dopuna zakona, zato što smo na neki način svi mi direktno ili indirektno nekada u životu bili izloženi online nasilju koje se najčešće odnosi na iznošenje činjenica iz privatnog života, uvrede i poniženja. Čini mi se da je to online nasilje posebno zastupljeno među vršnjacima, jer već postoji negativna praksa pravljenja viber grupa, putem kojih  dječaci i djevojčice iz odjeljenja razmjenjuju neprimjerene sadržaje”, podvukla je advokatica.

Pajković je saopštila i da treba biti vrlo oprezan kada je riječ o tome gdje se “završava” sloboda govora, a počinje govor mržnje.

“U Crnoj Gori se Ustavom, ali i zakonima i međunarodnim aktima, garantuje  sloboda govora, koja pored pohvala i lijepih riječi podrazumijeva i kritički stav, koji mora biti primjeren određenoj situaciji. Ipak, govor mržnje je često prisutan na online platformama. Zato se mora naći neki filter koji će određivati koji komentari su dozvoljeni za objavljivanje”, kazala je ona.

Kada je riječ o krivičnim djelima na društevnim mrežama, postupak se pokreće podnošenjem prijave policiji i nadležnom tužilaštvu.

“Kasnije se po ocjeni tužioca pokreće krivični postupak prilikom kojeg se odlučuje da li će se djelo goniti po službenoj dužnosti ili po prvatnoj tužbi. Kada je krivično djelo okarakterisano kao ugrožavanje sigurnosti, ukoliko imamo počinioca koji je putem društvenih mreža izrekao ozbiljnu prijetnju po život, tijelo i imovinu, takva djela se gone po službenoj dužnosti. Kada je riječ o objavljivanju tuđe fotografije, video zapisa ili spisa, to su djela koja se pokreću po privatnoj tužbi, odnosno postupak ne vodi državno tužilaštvo, već oštećeni kao tužilac, a  u nedostku znanja iz pravne nauke najčešće je primoran da obezbijedi sebi stručnu pomoć u vidu advokata”, kazala je Pajković.

Praksa sudova u Crnoj Gori jeste izricanje uslovne kazne.

“A ukoliko se radi  o licu koje nije ranije osuđivano, te djelu koje  nije izazvalo težu posljedicu i koje nije okarakterisano kao teško krivično djelo, praksa je da se izrekne uslovna osuda. Međutim, kada se radi o licima koja su višestruki povratnici, koji više puta ponavljaju isto djelo, pribjegava se zatvorskoj kazni, od tri  mjeseca do godinu dana”, navela je advokatica.

Pajković je poručila i da je neophodno da je neophodno kroz edukativne sadržaje i radionice raditi na podizanju svijesti o mogućim kriminalnim aktivnostima na društevnim mrežama.

“Mislim da je jako potrebno stalno nagovještavati da društvene i socijalne mreže, internet i sve mogućnosti koje nudi savremena tehnologija, treba koristiti isključivo u pozitivne svrhe, a ne u preuzimanje pravde u svoje ruke”, zaključila je advokatica Pajković.

 

AUDIO SNIMAK EMISIJE

 

Autorka: Sanja Čujović

Foto: privatna arhiva

Audio obrada: Sanida Kajević