Gazivoda: Ne smijemo dozvoliti zatvaranje Pravnog fakulteta u Bijelom Polju (video)

BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE

Gašenje jednog fakulteta nije poraz samo studenata i grada, već cijele države, poručeno je sa današnjeg protesta studenata Pravnog fakulteta u Bijelom Polju.

Oni su istakli da traže od ministra prosvjete i Vlade Crne Gore da raspišu konkurs za licencirani i akreditovani studijski program u Bijelom Polju, u suprotnom će, kako su kazali, radikalizovati proteste.

„Svjedoci smo da sve više mladih sa sjevera odlazi,  a jedan od načina da ih zadržimo jeste da im obezbijedimo studiranje i školovanje u svom gradu, zato ne smijemo dozvoliti zatvaranje Pravnog fakulteta u Bijelom Polju“, kazala je predstavnica studenata, Ksenija Gazivoda.

Gazivoda je kazala da se nadaju da ipak neće doći do gašenja Pravnog fakulteta, te da imaju obećanje i ministra prosvjete Miomira Vojinovića, ali i podršku predsjednika Opštine, Petra Smolovića.

„Mi smo se već sastali sa predsjednikom Smolovićem, koji je obećao da će Opština finansirati ručak, smještaj i prevoz profesorima, ukoliko to budu zahtijevali, a ministar Vojinović, sa kojim smo takođe razgovarali, obećao nam je da će učiniti sve da se Pravni fakultet u Bijelom Polju ne zatvori“, istakla je Gazivoda.

Napomenula je da na Pravnom fakultetu u Bijelom Polju trenutno ima oko 100 studenata.

„Ali ne smijemo zaboraviti činjenicu da u poslednje tri godine uopšte nije bilo konkursa za upis, koji su se inače raspisivali  za samo 20 studenata, umjesto za 70 licenciranih mjesta“, istakla je Gazivoda i zahvalila svim građanima, sadašnjim i budućim studentima, kao i predstavnicima političkih partija, koji su ih podržali danas.

Studentkinja Pravnog fakulteta, Amina Šabanović, poručila je da obrazovanje nije trošak, već najvrednija investicija koju država može da pruži svom narodu.

„Snagom diplome su nam otvrena sva vrata“, istakla je Šabanović.

Ona je kazala i da je Pravni fakultet izuzetno težak studijski program.

„Zahtijeva izuzetan napor i kriterijumi su jako visoki, pa je samim tim i procenat studenata koji uspijevaju da završe u roku osnovnr studije prilično mali, a uz sve to, oni koji nijesu na budžetu, moraju plaćati školarinu u iznosu od 500 eura“, dodala je Šabanović.

Autorka: Sanja Dulović

Foto i video: Vladimir Jelić