Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori je stabilna, ali i komplikovana, i relativno lako i brzo može da promijeni svoju prirodu, kazao je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.

On je, na kontrolnom saslušanju na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, rekao da su period nakon parlamentarnih izbora obilježile pojačane tenzije.

Sekulović je naveo da su tokom tog perioda registrovani slučajevi napada na vjerske objekte, raspirivanja vjerske i nacionalne mržnje, polarizacije građana po nacionalnoj osnovi, međusobni incidenti, okupljanja i autokolone.

Kako je dodao, okupljanja su imala protestni ili karakter podrške i uglavnom su registrovana uoči ili nakon paralmentarnih i izbora u Nikšiću i usvajanja izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Okupljanja su, kako je naveo, registrovana i povodom najavljenih usvajanja izmjena odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, izmjena i dopuna zakona o registrima prebivališta i boravišta, kao i drugih dešavanja na političkoj sceni.

„Sve to je za posljedicu imalo pojačanu uznemirenost kod građana, ali ukoliko sagledamo bezbjednosno stanje u cjelosti, konstatutujemo da je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori u kontinuitetu stabilna i da se život građana odvija u uobičajenim uslovima“, rekao je Sekulović.

Prema njegovim riječima, bezbjednosna situacija jeste stabilna, ali je i komplikovana.

„Baš zbog ovakve polarizacije i izvorišta koje ima u političkim odnosima, ona može relativno lako i brzo da promijeni svoju prirodu i iz stabilne da pređe u drugi oblik“, naveo je Sekulović.

On je kazao da je veliki broj javnih okupljanja izazvan dnevnopolitičkim dešavanjima, i da, bez obzira na to da li se radi o neprijavljenom javnom okupljanju, policija raspolaže operativnim saznanjima da u većini slučajeva postoje organizatori.

Policija, kako je dodao, obezbjeđuje sve skupove kako bi očuvala mir i bezbjednost učesnika okupljanja, kao i svih drugih građana.

„Na sva okupljanja policija je, od postojećih zakonskih mjera, preduzimala najblaže i na to smo ponosni, pa je shodno tome i broj procesuiranih bio manji“, rekao je Sekulović.

U postupanjima se, kako je kazao, policija rukovodila opredjeljenjem da bi represivno postupanje moglo da dovede do usložnjavanja situacije i dodatnog podizanja tenzija među građanima.

Sekulović je dodao da je jedan od osnovnih zadataka policije da zaštiti bezbjednost građana i njihovu imovinu.

„Ali smatramo da, bez uključenja drugih nadležnih institucija, službi i civilnog društva u prevazilaženju podjela, postoji latentna opasnost da se iz ovakvih okupljanja može proizvesti sukob koji bi za posljedicu imao šire usložnjavanje bezbjednosne sitaucije“, rekao je Sekulović.

On je istakao da policija postupa bez ikakve selektivnosti i diskriminacije i da je u službi države i svih građana i građanki.

Sekulović je precizirao da su nakon parlamentarnih izbora registrovana 152 okupljanja na kojima je prisustvovalo oko 133 hiljade građana.

Kako je dodao, karakteristično za sva okupljanja je bilo to da su ona bila neprijavljena i uglavnom planirana putem društvenih mreža.

„Od ukupnog broja okupljanja građana registovano je 96 autokolona i 56 drugih vrsta okupljanja, koja su se odnosila na skupove na određenim lokacijama, koja su u nekim slučajevima dovodila do prekida saobraćaja“, naveo je Sekulović.

Policijski službenici su, kako je kazao, podnijeli 21 krivičnu prijavu protiv 39 osoba.

Sekulović je naveo da je policija rasvijetlila počinjena krivična djela i okončala postupanje u 19 predmeta.

„U jednom predmetu se očekuje izjašnjenje nadležnog tužioca, a u jednom policijski službenici i dalje postupaju“, dodao je Sekulović.

Kako je naveo, za jedan broj registrovanih bezbjednosnih događaja formirani su spisi predmeta, koji su dostavljeni nadležnom tužilaštvu na ocjenu i mišljenje i u tim predmetima se očekuje kvalifikacija, a riječ je o osam predmeta.

„Vezano za sam odnos policije i Tužilaštva, postoje određena neslaganja u pravnim kvalifikacijama, dakle u jednom dijelu otežava situacija što neke radnje, koje iz ugla policije predstavljaju krivično djelo, primarno mislim na nepostupanje po zdravstvenim propisaima, za tužilaštvo nemaju taj karakter“, rekao je Sekulović.

Policijski službenici, kako je kazao, preduzimaju aktivne mjere i radnje u vezi sa 16 predmeta gdje su počinioci ostali nepoznati.

Sekulović je dodao da su krivične prijave uglavnom podnošene za krivična djela koja su se odnosila na nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti, nasilničko ponašanje i izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrepeljivosti, napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti i laka tjelesna povreda.

„U odnosu na krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrepeljivosti u izvještajnom periodu registrovana su tri krivična djela u Pljevljima“, naveo je Sekulović.

On je kazao da su službenici policije podnijeli tri krivične prijave protiv šest osoba, a krivična djela su u smislu policijskih aktivnosti rasvijetljena.

Sekulović smatra da odjeljenje Uprave policije, koje je nadležno za borbu protiv sajber kriminala, mora kadrovski i tehnički da se osavremeni, da se nadogradi kadrovska baza i finansijski pomogne tom sektoru.

On je rekao da policijski službenici vrše intenzivne obilaske i kontrolu u blizini vjerskih objekata, radi preventivnog djelovanja u cilju suzbijanja krivičnih djela i prekršaja.

Prema riječima Sekulovića, otežavajuća okolnost u postupanju policijskih službenika je pandemija koronavirusa, imajući u vidu da su oni bili posvećeni striktnom sprovođenju mjera za suzbijanje COVID 19.

„Trenutno je u Upravi policije oboljelo 73 službenika, 28 je u samoizolaciji, a ukupan broj službenika koji su se oporavili od koronavirusa je 1.385. Od posljedica COVID infekcije preminulo je pet policijskih službenika“, naveo je Sekulović.

Izvor: Mina