Glavni odbor Sindikata prosvjete odlučiće sredinom avgusta o budućim pravnim i sindikalnim koracima, nakon što je, kako tvrde, više hiljada prosvjetara primilo niže julske zarade zbog novog načina obračuna, rečeno je “Vijestima” nezvanično u toj radničkoj organizaciji.
Prema istim informacijama, sindikalci u ovom trenutku žele da “ostave prostor direktorima škola koji su potpisivali platne liste da isprave grešku, jer su navodno bili dovedeni u zabludu u vezi sa novim načinom obračuna”. O tome će ih obavijestiti i zvanično tokom sedmice.Ukoliko se greška ne otkloni, tvrde izvori “Vijesti”, Glavni odbor Sindikata razmotriće da li će biti podnijeta kolektivna ili pojedinačne tužbe. Predmete će prvo predstaviti Agenciji za mirno rješavanje sporova.Plate za dio prosvjetnih radnika od jula se obračunavaju kroz centralizovani obračuna zarada, softver koji već koristi 159 potrošačkih jedinica državnog budžeta.
Prema tumačenju Sindikata prosvjete, taj sistem ne uvažava sve dodatke na zaradu koji su predviđeni Granskim kolektivnim ugovorom (GKU), što je dovelo do toga da su mnogi prosvjetni radnici primili niže julske plate u odnosu na prethodne mjesece u prosjeku za 10 do 50 eura, a u pojedinim slučajevima i više.Sindikat tvrdi da primjena softvera nije prethodno usaglašena sa GKU, i da se takvim načinom obračuna krši taj kolektivni ugovor, te su na protestu organizovanom ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija početkom jula tražili hitan dijalog sa nadležnima. Upozorili su da bi, ukoliko ne dođe do dogovora, početak školske godine mogao biti obilježen protestima i štrajkovima.Ministarstvo finansija je, međutim, ranije preciziralo da cilj novog sistema nije smanjenje zarada, već uvođenje reda i zakonitosti u obračun plata kroz princip jednakosti i transparentnosti.
Oni su ranije ocijenili da su prethodne razlike u isplatama bile rezultat pogrešnih i neujednačenih praksi.Institucija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa (ZIPI) je, na inicijativu resora finansija, tražila ocjenu ustavnosti i zakonitosti više članova Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za oblast prosvjete. ZIPI tvrdi da su članovi 16, 17, 19, 22, 23, 24 i 31 GKU suprotni Zakonu o zaradama u javnom sektoru, jer uvode institute poput “startne zarade”, “dodatnih koeficijenata” i “uvećanja zarade” koje zakon ne prepoznaje. Izvor:
Vijesti.me
