Patlidžan sprečava rast tumora i čisti mozak

Mesnati plod patlidžana karakteriše gorkasti ukus i mnoštvo sastojaka koji doprinose zdravlju, ali pri konzumaciji je potrebno i nešto opreza.

Povrće je idealna hrana ako želite da pružite organizmu obilje nutrijenata i malo kalorija, patlidžan nije izuzetak.

Možda ne izgleda kao tipično povrće, zbog svojih mesnatih, krupnih plodova najčešće ljubičaste boje i sjajne, debele kore, ali po sastavu to svakako jeste.

Kockica patlidžana sadrži samo 20 kalorija i potpuno je bez masnoća.

U takvoj porciji je najmanje pet odsto preporučenog dnevnog unosa bakra, mangana i vitamina B1 i B6, kao i pet do deset odsto potrebe za vlaknima.

Vlakna su zaslužna za bolju pokretljivost crijeva, pomažu u održavanju poželjnih količina šećera u krvi i produžavaju osjećaj sitosti.

Dobitni sastav

Uz navedeno, patlidžan je bogat antocijaninima, pigmentima zaslužnim za njegovu prepoznatljivu ljubičastu boju.

Oni djeluju antioksidativno i, pokazuju studije, pružaju niz dobrobiti - od smanjenja rizika za bolesti srca, preko umanjenja oksidativnog stresa do prevencije raka.

Među njima je nasunin, antioksidans čiji je dobar izvor patlidžanova kora. Smatra se da učestvuje u čišćenju mozga od štetnih slobodnih radikala koji mogu da napadnu i oštete spoljne membrane moždanih ćelija slabeći njihovu sposobnost funkcionisanja punim kapacitetom.

Patlidžan sadrži i fenolna jedinjenja koji se ponašaju kao antioksidansi, zatim lutein, zeaksantin itd.

Navedeni sastav odnosi se na najpoznatiji nam patlidžan, onaj tamno plave do ljubičaste boje. Ali, uzgajaju se i zeleni, žuti, pa i bijeli patlidžani, ovalni, cjevasti ili okrugli.

Dobar za srce

Vlakna, kalijuma, vitamini C i B6 te antioksidansi iz patlidžana podržavaju srčano zdravlje.

Revizija ranijih studija sprovedena u Iranu 2019. sugeriše da jedenje hrane koja sadrži neke flavonoide, uključujući antocijanine, pomaže u snižavanju upalnih markera koji povećavaju rizik od bolesti srca.

Ranija britanska studija otkrila je da žene srednje dobi koje su nedjeljno jele više od tri porcije borovnica i jagoda, koje su dobri izvori antocijanina, imaju 32 odsto niži rizik za bolesti srca od onih koje su jele manje tog voća.

 

Izvor i foto:Nezavisne novine

Tekst objavila: Jasminka Mulić