Zašto bi trebalo da se češće dosađujete

Dosada je uglavnom povezana s nelagodom i usamljenošću. Stoga ćemo se potruditi da je otjeramo.

Postoji čak i studija u kojoj su učesnici ostali sami u sobi i imali su dvije mogućnosti - sjediti sa svojim mislima ili se tresti strujom. I mnogi su se odlučili za ovo drugo.

Ali dosada ima i svoje dobre strane, kaže studija Univerziteta York.

"Njegova funkcija može se uporediti s bolom, koji nam daje povratnu informaciju i sprečava nas da naškodimo svom tijelu", rekao je vodeći istraživač Džon Istvud za Reader's Digest.

Dosada radi isti posao - štiti nas od stagnacije.

Kad bismo bili potpuno zadovoljni da su naše misli nezaokupljene, možda nikada ne bismo ništa naučiti, istraživali ​​i rasli.

Preokupacija nije uvijek pozitivna. Kako kaže Džon Istvud, to nas čini možda još sklonijima dosadi. Tehnologija plijeni našu pažnju, ali na način koji nas pretvara u objekte - umjesto da se koncentrišemo na naše misli ili složene ideje, svoje misli prenosimo na ekran. A naša sposobnost da se namjerno fokusiramo i obraćamo pažnju može biti oslabljena ako je ne koristimo.

Šta to zapravo znači - da vam treba češće biti dosadno?

Više se radi o tome da morate biti zauzeti aktivnostima zbog kojih vam može biti dosadno bez odustajanja - na primjer, vrlo duga šetnja bez telefona.

Budući da je takav čin mnogima težak - jer mnogi ljudi danas ne posjećuju toalet bez telefona - Istvud savjetuje sljedeće kako biste lakše započeli:

- ići na posao bez telefona ili

- pročitajte duži tekst.

U početku vam može biti neugodno zbog osjećaja dosade - i osjetićete snažnu želju da posegnete za telefonom. Ali s vremenom vam neće toliko nedostajati telefon ili tablet. Možda ćete čak otkriti da uživate u tome što vam misli lutaju.

 

Izvor i foto:Nezavisne novine

Tekst objavila: Jasminka Mulić