Mali mineral, ogromna moć – i još veća opasnost ako ga nema dovoljno.

Jod, element bez mirisa i ukusa, stoji na prvoj linijiodbrane naše štitne žlezde, a samim tim i celokupnog zdravlja. Ipak, stručnjaci upozoravaju: u Srbiji i dalje veliki dio populacije ne unosi preporučenu dnevnu dozu. Uloga joda u organizmu.

Jod je neophodan za sintezu hormona štitne žlezde – tiroksina(T4) i trijodtironina (T3). Ovi hormoni utiču na brojne procese u organizmu, uključujući:

• Regulaciju metabolizma
• Održavanje tjelesne temperature
• Rad srca i krvnog pritiska
• Razvoj mozga i nervnog sistema, naročito kod fetusa i male djece
• Rast i pravilan razvoj organizma

Doktor David Deri rekao je da je jod najbolji antibiotik iantivirotik ( ,,Jod-zaboravljeno oružje protiv virusa gripa, 2009.god.). Ističe da jod ubija bakterije, viruse, gljivice, protozoe, pa čak i spore bakterija i gljivica.

U kontekstu činjenice da većina bolesti ili započinje ili se nastavlja upalama koje uzrokuju bakterije i virusi, onda je ovovažna informacija. Naime, svakih 17 minuta krv ponovnocirkuliše kroz tkivo štitne žlijezde, u kojem će, ako postojidovoljna količina joda, bakterije i virusi biti uništeni.

Koliko joda je dovoljno?

• Odrasli: oko 150 µg dnevno
• Trudnice i dojilje: 220–290 µg dnevno
• Djeca: od 90–120 µg dnevno

Šokantno: Tijelo ne može samo da ga proizvede

Za razliku od nekih vitamina, jod ne možemo sintetisati — mora doći spolja. Najčešći izvor je jodirana so, ali problem je štododavanje soli u hranu može povećati rizik od drugihzdravstvenih problema kao što su visok krvni pritisak i bolestisrca, tako da se preporučuje oprez prilikom korištenja.

Izvor: Kolektiv

Tekst objavila: Jasminka Mulić