Ukoliko želite da pomognete djetetu da lakše prebrodi povratak u školske klupe, ovo je pravi način za to.

Kad mislimo na povratak u školu, prvo nam na pamet padnu knjige, sveske, olovke, pribor... Ali, toliko je toga što zaboravljamom a između ostalog - dječja osjećanja.

Prvi dan škole već je iza ugla. A sigurno se svima čini kao da je još juče trajala škola... Ili možda ipak ne! Ipak, kakav nam god bio osjećaj, škola samo što nije počela i valja se pripremiti za to. I ne mislimo samo na pripremu sveski, olovaka, patika, vodenih boja i ostalog na listi. Važno je pripremiti nešto sasvim drugo i razmišljati o onom najvažnijem – djetetu.

Škola je nešto što se mora odraditi, htjeli mi to ili ne – kao i djeca. I kad počinje škola možemo se na to pripremiti tako da se uhodavamo ranije u rutinu nakon ljetnjeg stanja uma, tako da se opskrbimo svime na vrijeme i ne moramo trčati po prodavnicama u zadnji čas... No, najvažnije od svega je pripremiti dijete i njegovu psihu, ono kako se osjeća, na pravi način za taj važan korak. Stručnjakinja za roditeljstvo Vivijan Muraki, koja je specijalizovana za porodične traume i ijsceljenje, u svom intervjuu za "CTV Your Morning" rekla je da postoji niz načina na koje roditelji mogu pomoći svom djetetu da se pripremi za dolazeću školsku godinu, ali postoji i nekoliko opšte prihvaćenih praksi koje bi trebalo izbjegavati. Evo šta bi trebalo reći djetetu, a šta izbjegavati.

„U redu je osjećati se preopterećeno.“

Jedna od strategija koje Muraki preporučuje je probno vježbanje različitih školskih aktivnosti pre početka škole, a to može uključivati ​​hodanje rutom do škole ili jedenje iz kutije za ručak pre prvog dana. Možda zvuči smiješno roditeljima, ali djeci bi moglo biti zabavno i mnogo značiti.

Preopterećenost raznim školskim obvezama može dovesti do raznih tegoba, pa čak i bolova, a ispadi besa i teskobe skoro da su sasvim uobičajeni – samo zavisi kakvim se intenzitetom javljaju. Sve su to signali da dijete možda ima problema s prelaznim periodom. Na vrijeme reći detetu da je u redu osjećati se preopterećeno, kako bi znalo da nije problem u njemu.„Uz tebe sam“

Kad skočimo u svakodnevnu školsku rutinu, to može biti prilično haotično. Ali, važno je ponekad „skloniti nogu s gasa“ i osloboditi raspored u razdoblju nakon škole. O tome ne odlučuju djeca, nego roditelji, koji su tu da kažu detetu gde i kada da idu. Djeci je važno dati vremena da dođu kući i opuste se, jer je imati „sigurno mesto i meko mjesto za slijetanje“ ključno za regulaciju emocija.

„Stvori prostor da to istraže s tobom, da im kažeš: 'U redu je' i 'Uz tebe sam.'“

„Možeš ti to“

Kad poželimo djete da pripremimo za školu i ohrabrimo ga, često pomislimo da mu kažemo: „U redu, vrijeme je da budeš hrabar“. Iako zvuči kao podrška i podsticaj, ovo je – iako nevina - ozbiljna greška.

„Uvijek s dobrim namerama kažemo 'budi hrabar'. Zvuči stvarno ohrabrujuće. Ali u stvarnosti, ono što to zapravo može signalizirati jeste: 'Nije u redu osećati ono što osećaš upravo sada, želim da mi pokažeš ovu drugu stvar.'“

Alternativni govor za „budi hrabar“, rekla je Muraki, jeste: „Razumijem da je ovo teško, vidim da si nervozan ili da se bojiš i tu sam, možeš ti to.“

Ono što uvijek možete uraditi i što je dobrodošlo jeste – zagrljaj. I to tako da se spustimo na detetov nivo i pitamo dete želi li zagrljaj.

Izvor: Kolektiv

Tekst objavila: Jasminka Mulić