Vroclav, grad bogate istorije i izuzetne ljepote, jedan je od najstarijih i najbajkovitijih u Poljskoj, ali turisti tek počinju da ga otkrivaju.
Ovaj nebrušeni dragulj Poljske 2016. godine je bio Evropska prijestonica kulture, a 2018. pobjedio je na međunarodnom takmičenju za najbolju evropsku destinaciju.
Konkurencija su mu bili Pariz, London i Barselona. Za Vroclav su tada glasali stanovnici 146 zemalja iz cijelog svijeta. Smješten u podnožju Sudeta, uz rijeku Odru, presječen brojnim pritokama i kanalima, ovaj izuzetan grad ima čak 12 ostrva i više od 100 mostova.
Zelene površine jedan su od njegovih najjačih aduta. Vjerovatno najpoznatije Šetalište starog grada (Promenady Staromiejskie) nalazi se u samom centru. U okolini je više od 14 parkova i vrtova, tu su i Botanički vrt sa prekrasnim cvjetnim aranžmanima i staklenikom za kaktuse, Zoološki vrt osnovan 1865. godine, ali i park Ščitnicki, u kojem će vas očarati izvorni japanski vrt.
Vroclav je takođe veoma dinamičan kulturni centar. Brojna pozorišta, opere, koncertne sale, noćni klubovi, muzeji, galerije, međunarodni književni, muzički i filmski festivali s vremenom su postali pravi zaštitni znak ovog poljskog grada. A s obzirom na to da ga još nije zahvatila masovna turistička histerija, bićete prijatno iznenađeni relativno niskim cijenama. Bilo da se radi o restoranu, pabu, kafiću ili običnoj radnji, kvalitetne domaće proizvode nećete platiti previše, čak i ako planirate da kupujete u centru.
Šarenilo zgrada koje kriju burnu prošlost
Poznat i kao glavni grad pokrajine Donje Šleske, Vroclav je danas najvažnije kulturno, privredno, akademsko i turističko središte jugozapadne Poljske. Tepaju mu da je šareni grad, a kad mu vidite blokove starih zgrada u svim mogućim bojama, biće vam jasno i zašto.
Ali iza šarma grada koji oduzima dah krije se burna prošlost. Prije Drugog svjetskog rata pripadao je Njemačkoj i bio je drugi po veličini grad u toj zemlji, odmah poslije Berlina, a na kraju rata sovjetske trupe su uništile čak 75 odsto Vroclava. Uslijedile su bolne godine pod komunističkim režimom, ali su revolucija i procvat demokratije 1989. konačno donijeli pozitivne promjene u Poljskoj.
Patuljci kao zaštitni znak grada
A priča o Vroclavu i njegovim patuljcima, kojih ima skoro 400 širom grada, dokazuje da istorija nije uvijek dosadna!
Ove zabavne figurice imaju čak i svoju zvaničnu veb-stranicu, a na turističkim informativnim punktovima se prodaju suveniri i slatkiši posvećeni njima.
Lov na leprekona u Vroclavu je nesumnjivo jedna od najpopularnijih aktivnosti za posjetioce iz cijelog svijeta. Ali kako je sve počelo, odakle opsesija ovim malim stvorenjima?
Za sve je "kriv" politički protest, odnosno pokret Narandžasta alternativa, koji je osamdesetih godina prošlog vijeka izražavao nezadovoljstvo zbog komunističkog režima. Kada je vlada farbala antikomunističke grafite u gradu, članovi pokreta bi crtali patuljke preko boje. Zato što bi bilo smješno kada bi vlada cenzurisala patuljaste murale, zar ne? S vremenom je narandžasta boja postala odgovor na komunističku crvenu, a demonstranti su na mitinzima počeli da nose narandžaste kape za glavu koje su podsjećala na patuljaste šešire, piše Putni kofer.
I tako je "ustanak patuljaka" u Vroclavu postao tihi, ali očigledan oblik protesta protiv komunizma. Ali prva statua bronzanog patuljka pojavila se tek u junu 2001. godine. Bio je to Papa Krasnal (Tata Patuljak), komemorativna figura protesta u to vrijeme. Godine 2005. u gradu je postavljeno još pet, a sve ih je izradio umjetnik Tomaš Moček. Nakon toga, novi su samo nastavili da niču i danas su nesumnjivo najoriginalniji simboli Vroclava.
Gradski mostovi kao glavna atrakcija Vroclava
Već smo spomenuli da je Vroclav grad mostova. Jedina mjesta sa više mostova su Venecija, Amsterdam, Sankt Peterburg i Hamburg. Grunvaldski most je zaštitni znak grada i glavna turistička atrakcija, a zbog impresivne osvijetljenosti posebno je lijep noću. Obavezno posjetite most Tum, na čijoj tirkiznoj ogradi se nalaze stotine ljubavnih brava. Tu je i Veštičji most, najviši u Vroclavu, na oko 14 metara iznad nivoa zemlje, koji povezuje kule gotičke katedrale Svete Marije Magdalene i pruža nevjerovatan pogled na grad.
A boravak u ovom biseru na jugozapadu Poljske ne može biti potpun bez degustacije medenjaka. Šleska tradicija pravljenja ovih slatkiša seže u 13. vijek, što ga čini najstarijim u srednjoj Evropi. Možete čak naučiti da ih pravite u poslastičarnici Piernikarnija vrocłavska. Nezaboravno iskustvo za djecu i odrasle! I obavezno ponesite malo kući.
Izvor:Analitika
Foto: Shutterstock/Velishchuk Yevhen
Tekst objavila:Ljilja Brajković
