Naučnici su na jugoistočnoj obali Australije otkrili fosil dosad nepoznate vrste prahistorijskog kita.

Ovo drevno stvorenje plivalo je oceanima prije 26 miliona godina, a svojim velikim očima i oštrim zubima dominiralo je svojim vodenim staništem, piše Science Alert.

Ipak, postoji značajna razlika u odnosu na današnje divove. Za razliku od modernih kitova, koji su među najvećim životinjama na planetu, novootkriveni Janjucetus dullardi bio je iznenađujuće malen – veličine odraslog čovjeka ili prahistorijskog pingvina.

On pripada grupi sićušnih kitova koji su nekad nastanjivali vode oko Australije, prije nego što su te životinje prije otprilike 5,3 miliona godina počele rasti do današnjih monumentalnih dimenzija.

Kit nalik morskom psu

"To je u biti mali kit s velikim očima i ustima punim oštrih, režućih zuba", pojašnjava paleontolog Ruairidh Duncan s Istraživačkog instituta Museums Victoria i Uiverziteta Monash u Australiji. "Zamislite verziju kita usana nalik morskom psu – malenog i varljivo slatkog, ali definitivno ne bezopasnog."

Ovaj rijedak fosil sastoji se od djelomične lobanje, uključujući zube i ušne kosti, što je naučnicima omogućilo da ga klasificiraju kao mamalodontida, izumrli rod drevnog kita. J. dullardi je tek četvrti mamalodontid otkriven u svijetu i treći pronađen u fosilnoj formaciji Jan Juc u australskoj Victoriji. Njegovi ostaci prvi su koji detaljno čuvaju i zube i strukturu unutrašnjeg uha.

Ključni uvidi iz fosila

Istraživači vjeruju da ostaci pripadaju mladuncu dugom oko dva metra. Iako bi odrasla jedinka bila veća, ne bi dosegla današnje proporcije kitova; procjenjuje se da su mamalodontidi dosezali maksimalnu dužinu od četiri metra.

Ušne kosti pružaju ključan uvid u to kako je J. dullardi percipirao okolinu i navigirao. Kitovi su se dramatično razvili od vremena kada je ova vrsta živjela. Na primjer, iako su mamalodontidi klasificirani kao kitovi usani, imali su zube umjesto usnih ploča koje moderni kitovi koriste za filtriranje hrane. To sugeriše da su bili ogranak glavne evolucijske linije današnjih kitova usana.

Analiza unutarnjeg uha i zuba J. dullardija mogla bi pomoći naučnicima da otkriju zašto su mamalodontidi izumrli, dok su druge vrste kitova nastavile napredovati i evoluirati.

"Ovaj fosil otvara prozor u to kako su drevni kitovi rasli i mijenjali se, te kako je evolucija oblikovala njihova tijela dok su se prilagođavali životu u moru", izjavio je paleontolog Erich Fitzgerald. "Ova je regija nekada bila kolijevka za neke od najneobičnijih kitova u historiji, a mi tek počinjemo otkrivati njihove priče."

Ovo značajno otkriće objavljeno je u časopisu Zoological Journal of the Linnean Society.

Izvor:Kolektiv

Tekst objavila:Ljilja Rabrenović