Da li država nešto mijenja kada promijeni ime?

Nedavni neobavezujući referendum u Makedoniji (zvanično, još uvijek, bivšoj jugoslovenskoj republici Makedoniji) na kome se nije očekivao odgovor na postavljeno pitanje, već izjašnjavanje o novom imenu države priključio bi našeg susjeda spisku zemalja koje su promijenile ime.

Međutim, promjena imena neke države nije rijetkost. Nedavno, u aprilu 2018. godine, povodom 50 godina postojanja, Svazilend, posljednja afrička apsolutistička monarhija, postala je Kraljevina eSvatini (ne, malo “e” nije greška). Kralj Msvati III tvrdio je da su ljudi van Afrike brkali njegovu zemlju sa Švajcarskom. Ali, za razliku od švajcarske direktne demokratije, kralj Msvati III direktno je naslijednio tron od svog oca, 1986. godine. I za razliku od Švajcarskog predsjednika koji ima jednu ženu, Msvati III ima ih petnaest.

Bolja prepoznatljivost, jačanje identiteta ili politički kompromisi mogu biti neki od razloga za promjenu imena države. Češka republika željela bi da postane Čehija (eng. Czechia, u upotrebi od 2016. godine) jer bi, smatraju zvaničnici, jedna riječ bolje promovisala nacionalni identitet. Mada i zvanična Republika Francuska, poznata je i kao Francuska, kao i još mnoge države koje ispred ili iza imaju označeno svoje državno uređenje.

S obzirom na naš hronični nedostatak jednostavnih rješenja, možda se najkompleksnija (a svakako krvava) promjena desila u našoj regiji. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca trajala je do 1929. godine kada je preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. Tokom 1945. godine kratko je postojala Demokratska Federativna Jugoslavija, a 29. novembra iste godine proglašena je Federativna Narodna Republika Jugoslavija koja je ime zadržala do ustavnih promjena 1963. godine, da bi postala Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. Po raspadu SFRJ 90-ih godina XX vijeka Srbija i Crna Gora proglašavaju Saveznu Republiku Jugoslaviju. Početkom 2003. godine donijeta je ustavna povelja Državne zajednice Srbija i Crna Gora, kojom su dvije nekadašnje jugoslovenske republike nastavile postojanje zajedničke države, do proglašenja nezavisnosti Crne Gore, u maju 2006. godine.

Evo još nekih zanimljiv primjera iz ne tako davne istorije.

Demokratska Republika Kongo se od 1885. do 1908. godine zvala Slobodna država Kongo, kojom je, ironično, brutalno upravljao belgijski kralj Leopold II. Potom je preimenovana u Belgijski Kongo, pa Kongo-Leopoldvil, a nakon nezavisnosti 1960. godine dobija ime Republika Kongo. Godine 1971. Mobutu Seko Sese imenuje državu kao Republika Zair, a nakon njegovog pada 1997. godine usvaja se današnji oblik, Demokratska Republika Kongo.

Izvor:Cdm