Organizatori REFESTICON-a govorili na Prvoj međunarodnoj onlajn diskusiji o fantastici

Ogranizatori Regionalnog festivala fantastične književnosti REFESTICON iz Bijelog Polja, predstavili su projekat i govorili o fantastici u Crnoj Gori, na Prvoj međunarodnoj onlajn diskusiji ’’Fantastika danas na Balkanu’’, koju je juče organizovalo udruženje Galaxy 42, iz Ruminije.

U ovom panelu koji je trajao više od dva sata su učestvovali i predstavnici iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Sjeverne Makedonije.

 

Andrijana Rabrenović, v.d. direktora Radija Bijelo Polje je u ime realizatora projekta predstavila aktivnosti koje se sprovode tokom godine počev od radijskih serijala, preko izdavačke djelatnosti i informativnog veb portala, do festivala koji okuplja partnere i najznačajnije autore fantastike iz regije i šire. Ona je predstavila ovogodišnju temu festivala ilirsko kraljevstvoi napomenula da je značajno što se na konkurs mogu prijaviti afirmisani pisci iz okruženja, ali i učenici osnovnih i srednjih škola iz Crne Gore. 

Osnivač festivala Dragić Rabrenović je podsjetio da je ideja ponovnog ujedinjavanja regije kroz kulturu i fantastičnu književnost u osnovi projekta i da su neki od ciljeva očuvanje kulturne baštine Crne Gore, valorizacija istaknutih književnika i afirmacija mladih stvaralaca. Rabrenović je istakao da Crna Gora ima dugu tradiciju legendi, mitova i bajki i izdvojio Čeda Vukovića, Milenka Ratkovića i Slobodana Vukanovića kao začetnike moderne fantastike kod nas i dodao da su u sedam festivalskih zbirki objavljene priče 27 autora iz ove države. On je posebno naglasio da za projekat dobijaju podršku Opštine Bijelo Polje i Ministarstva kulture Vlade Crne Gore.

Moderator ove diskusije Darius Hupov, organizator SF/F Filmskog festivala Galaktik imaginrium, se zahvalio predstavnicima iz sedam država što su prepoznali značaj povezivanja i saradnje koja je ostvarena već u prvoj diskusiji.On je predložio da se u narednom periodu može raditi na pripremi konvencije koja će okupiti sve države Zapadnog Balkana. Hupov je posebno istakao kako je na festivalu u Bijelom Polju vidio odličnu saradnju umjetnika iz svih država bivše Jugoslavije i izrazio uvjerenje da se nešto slično može napraviti uključivanjem većeg broja država koje imaju sličnu prošlost i zajedničku budućnost. 

Predstavnici Hrvatske u ovoj diskusiji Igor Rendić i Antonija Mežnarić su predstavili bogatu scenu festivala i konvencija i izdavačku djelatnost u toj državi. Oni su posebno govorili o fantastici u književnosti, filmu i stripu, ali i predstavili sve popularniji trend kospleja i LARP igrara, odnosno kostimiranja i igranja uloga iz omiljenih filmova i serija. Posebno su se osvrnuli na filmsku produkciju koja se bavi ovim žanrom, ali i na brojne ilustratore iz te države koji su svjetski poznati stvaraoci. Rendić i Mežnarić su najavili da će se početkom oktobra u Rijeci održati Eurocon, pod nazivom Futuricon.  

 

Miloš Petrik pisac iz Beograda je govorio o korijenima naučne fantastike u književnosti Srbije koji sežu u 19. vijek istakavši aktivnosti udruženja Lazar Komarčić, koje je i dobilo ime po utemeljivaču žanra na ovim prostorima. Govoreći o sceni istakao je da samo u Beogradu postoje festivali književnosti i filma, ali i konvencije,te da je fantastika sve popularnija širom Srbije. Od pisaca je osim Zorana Živkovića, kao dobitnika svjetske nagrade za fantastiku, posebno istakao djela Gorana Skrobonje, Aleksandra Tešića i Dejana Stojiljkovića.

 

Predstavljajući scenu u Bosni i Hercegovini spisateljica iz Sarajeva, Alma Zornić, je takođe izdvojila neke od pisaca za koje smatra da su značajni za razvoj fantastike u toj državi, među kojima su i Adnadin Jašarević, inače organizator festivala Tragovima bosanskog kraljevstva iz Zenice, kao i Anto Zirdum organizator festivala SCAVACON iz Viteza. U ospežnoj prezentaciji predstavila je i mlade pisce čije se priče objavljuju u zbirkama širom regiona među kojima su pored nje Vedrana Čolić i Sanela Pirnanić. 

 

Organizator Festivala fantastične književnosti iz Celja, Bojan Ekskelenski, je govorio o trenutnoj situaciji u Sloveniji i uspješnoj saradnji sa partnerima iz okruženja. Napomenuvši kako društvo pisaca aktivno funkcioniše, dodao je da se redovno objavljuju fanzini posvećeni žanru fantastike. Ekskelenski je govorio da se sve više pisaca u toj državi zanima za ovaj književni žanr, kao i da su u toku pripreme za treće izdanje festivala.

  

Učesnik onlajn diskusije iz Velesa, Dimitrij Mihajlovski, je istakao da Makedonija od početka formiranja udruženja za fanastiku u Jugoslaviji ima svoje predstavnike. Tako je napomenuo da još 1986. godine ta država ima konvenciju fantastike i brojne istraživače, pisce i ljubitelje ovog žanra.Mihajlovski je istakao da se se redovno objavljuje časopis za naučnu fantastiku, kao i da se održava ljetnja škola i kursevi pisanja.  

  

Predstavnike iz Ruminije je interesovalo na koji način sarađuju danas bivše države Jugoslavije kada je u pitanju kultura i književnost, da li se prodaju knjige te da li država ili neki fondovi daju podršku i finansijsku pomoć za održavanje festivala i konvencija o kojima su imali priliku da slušaju. Neki od njih su izjavili da mnogi građani Rumunije prihvataju sve države u regionu kao bliske i da su decenijama unazad upoznati sa muzikom i tradicijom ovih prostora. Tako su neki od zaključaka bili da je neophodno uključivanje još država i što veća saradnja na konkretnim aktivnostima u cilju razvoja kulture i evropskih vrijednosti.

 

 

Tekst i foto: Redakcija Radija Bijelo Polje 

This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.