Biti dobitnik nagrade „Stanislav Lem“, koju dodjeljuje eminenti žiri, a čiji su laureati velikani domaće naučne fantastike, je čast i zadovoljstvo, tako da sam ponosan što sam se našao u tom elitnom društvu, kazao je ovogodišnji dobitnik tog priznanja, Goran Skrobonja.
U godini kada se obilježava vijek rođenja Stanislava Lema, jednog od najznačajnijih pisaca naučne fantastike svih vremena, Izdavačko-književni centar „Solaris“, odlučio je da ova nagrada pripadne jednom od utemeljivača savremene srpske fantastike, piscu i prevodiocu, Goranu Skrobonji.
S obzirom da je Skrobonja jedan od najpoznatijih srpskih prevodilaca, priređivača, izdavača i pisaca žanrovske proze, odluka žirija da nagrade pripadne njemu nije iznenadila književnu scenu.
Ipak, gostujući u emisiji „Bestseler Refesticon“, Skrobonja je istakao da zapravo nikada i ne razmišlja o nagradama, ali da ipak prijaju, posebno kada je riječ o velikom priznanju kao što je „Stanislav Lem“,.
„Čovjek sa godinama prestane da obraća mnogo pažnju na priznanja, iako svaka nagrada prija. Ali kada provedete ovoliko godina i decenija radeći jednu stvar, postane vam važnije nešto drugo. Ipak, drago mi je što se moje ime našlo među velikanima domaće književne scene, tim prije što većinu njih poznajem i veliki smo prijatelji“, kazao je Skrobonja.
Iako je daleko od kraja svog stvaralačkog rada, te ne može i ne usuđuje sa sam procijeniti koji je to njegov najveći doprinos fantastici, kako je kazao, pretpostavlja da je žiri za dodjelu nagrade „Stanislav Lem“ uzeo u obzir ne samo ono što on lično piše i stvara, već i prevode desetina hiljada stranica najkvalitetnijih djela majstora fantastike.
„Najcjenjenije bude ono što čovjek lično, kreativno radi, djela koja piše, stvara, osmišljava, ali tu je i jako veliki korpus tih tekstova koje sam ja prevodio, priređivao i nudio drugima i to sa jednim jedinim ciljem, a to je da podijelim sa ostatkom svijeta moje oduševljene određenim autorima, podžanrovima temama kojima se fantatstika bavi, to je ono što me je naganlao na ovaj put“, naglasio je Skrobonja.
Ozbiljno je počeo da se bavi prevođenjem i pisanjem kada mu je bilo oko 25 godina.
„To je bilo vrijeme kada sam ja bio opčinjen izvanrednim djelima iz žanra naše fantatsike, a pogotovo horora i to horora iz 80ih godina prošlog vijeka, kada je taj žanr na neki način postao zabran za očuvanje kvalitetne anglo-američke proze. Ja sam, nošen tim entuzijazmom i pun te maldalačke energije, utrošio mnogo svog vremena kako bi stavio na raspolaganje knjige onima koji nemaju mogućnost i sreću da ih čitaju u originalu, na izvornom jeziku i prevashodno sam to činio preko glasila Emitor, Društva ljubitelja famntastike „Lazar Komarčić“ iz Beograda, čiji sam u jednom periodu bio i predjsednik. Možda je i najvećim dijelom i taj moj, neću reći prosvjetiteljski, ali značajan rad u žanru fanttatsike, prepoznat od strane žirija, i vjerovatno da je i on doprinio da dođem do ove nagrade“, podvukao je ovaj pisac, prevodilac, urednik i izdavač.
Kroz svoje knjige, kako je ispričao, pokušao je da prikaže sopstvenu, odnosno, ličnu refleksiju na trenutne događaje tokom ovih proteklih nekoliko decenija.
„I msilim da se to vidi u mojim pripovjetkama, ali i romanima, počev od debitanskog „Nakot“, koji je, prema riječima jednog književnog kritičara, a zahvaljujući događajima koji su se tada zbili, fantastičniji od proze i fantatstike, te je iz žanra naučne fantastike prešao u alternativnu istoriju“, naveo je Skrobonja.
Ako, kako je rekao, čitalac pogleda sada sve te njegove knjige, na kojima je radio 20-30 godina, može vidjeti da su tu najrazličitije teme, pristupi, načini obrade.
„Ali ono što je zajedničko svakoj od njih, jeste da su svojevrsni komentar određenog trenutka u našem životu, čak i kada se bave alternativnom istorijom ili dalekom budućnošću“, podvukao je Skrobonja.
Kako je saopštio, u toku je rad na objavljivanju drugog toma dvoknjižja „Firentinski dublet“, koju je napisao sa Ivanom Nešićem, a čiji drugi dio će se pojaviti u julu.
U katalogu Narodne biblioteke Srbije katalogizovano je oko 150 knjiga koje je Skrobonja preveo do sada, a trenutno radi na prevodu knjige Ian McDonalda i to treći dio trilogije „Luna“.
Autorka: Sanja Dulović
Foto: arhiva RBP
Audio obrada: Sanida Kajević
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
