Crna Gora je napravila važan iskorak u suzbijanju rodno zasnovanog nasilja i to usvajanjem Istanbulske konvencije, donošenjem Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, kao i nizom drugih zakonskih i podzakonskih akata, ali je problem što se kod nas mnogo lakše potpisuju i donose zakoni, nego što se poštuju i primjenjuju, smatra psihološkinja, Nataša Vuković.
Gostujući u Promo emisiji, u okviru koje je predstavljen projekat „Snažniji institucionalni odgovor na rodno zasnovano nasilje“, Vuković je istakla da je neophodna odlučnija, jača i istrajnija borba protiv svih vidova nasilja, kao i saradnja svih institucija.
“Svjesni smo da ne postoji društvo bez nasilja, ali moramo težiti društvu nulte tolerancije na nasilje. Iako smo još uvijek daleko od toga, to ne treba da nas obeshrabri, već da nam da krila, jer zaista moramo organizovanije, jače i odlučnije krenuti u borbu protiv svih vidova nasilja. Takođe, posebno što se tiče nasilja nad ženama, iako imamo zakone, mora se pooštriti kaznena politika, jer su kazne za nasilje nad ženama jako niske”, kazala je psihološkinja Vuković i istakla da nasilje mora da bude krivično djelo u većini slučajeva, iako se mnogo češće izriču prekršajne kazne.
Vuković je saopštila i da je već bilo pokušaja izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, ali da je zaustavljen zbog adminstrativnih stvari.
“Ipak se nadam da ćemo uskoro dobiti bolji i napredniji zakon”, rekla je ona.
Istakla je i da su ženske nevladine organizacije dale najveći doprinos u borbi protiv nasilja nad ženama, te u tom kontekstu naglasila i značaj aktuelnog projekta „Snažniji institucionalni odgovor na rodno zasnovano nasilje“, koji sprovodi NVO ,,SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja“.
“Zbog naših patrijarhalnih obrazaca ponašanja, zbog nepovjerenja u institucije, žrtve nasilja veoma teško se obraćaju bilo kome, a i kada to čine, obrate se ženskim nevladinim organizacijama. Ženske nevladine organizacije su prve započele priču, otvorile put i ulile hrabrosti žrtama nasilja da progovore o tome. Tu svoju misiju u organizaciji ‘SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja’ nastavljaju i ovim projektom i to posebno kroz promociju i prezentaciju Protokola o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici, kojim su jasno precizirane obaveze i nadležnosti svih institucija. Iako je ovaj dokument proizašao iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i na snazi je već nekoliko godina, on se ne primjenjuje, niti su zdravstveni radnici dovoljno upoznati sa njim. Kao i kod mnogo drugih zakona, lako se pristine na sve što propisuju međunarodne konvencije, ali se mnogo ne razmišlja da li imamo kapaciteta, da li imamo edukovane zaposlene u institucijama i da li možemo to da sprovedemo”, kazala je Vuković.
Naglasila je i da se mora raditi na jačanju povezanosti institucija, te da je to jedan od osnovnih problema, ali i na edukaciji.
“Mi samostalno u Domu zdravlja ne možemo da radimo na ispunjavanju nekih protokola, niti smo dužni da poznajemo pravni sistem Crne Gore, ukoliko ne dobijemo od nadležnih viših instanci šta sve treba da sprovodimo i na koji način. Ipak, mi smo u Centru za mentalno zdravlje, možda sklopom dobrih okolnosti, jer imamo senzibilitet za ovaj problem, negdje i bili upoznati sa Protokolom o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici, a kreirali smo i Protokol za psihosocijalni tretman nasilnika, koji je prvi takve vrste u Crnoj Gori na nivou nekog doma zdravlja. Međutim, potrebna nam je bolja saradnja sa drugim institucijama, jer da bi mi radili sa nasilnikom moramo da dobijemo obavještenje ili naredbu suda, a najčešće to izostane”, pojasnila je psihološkinja u Centru za mentalno zdravlja.
Komentarišući Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici, Vuković je kazala da se njime na isti način tretiraju obaveze primarnog i sekundarnog sistema zdravstvene zaštite, te da je upravo to ono što treba izmijeniti.
Sa druge strane, naglasila je da Protokol posebno ističe hitnost i povjerljivost u postupanju sa žrtvama nasilja.
“Znači da žrtve nasilja imaju prioritet kada se jave na pregled i njima se mora obezbijediti diskretnost, povjerljivost, a zdravstvene službe u obavezi su da prijave svaku sumnju na nasilje nadležnim institucijama”, podvukla je Vuković.
Da su vidljivi pomaci u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja smatra i Nada Ristanović iz NVO ,,SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja“.
“Usvajanjem Zakona o zaštiti od nasilja u porodici došlo je do značajnog napretka u radu pravosudnih organa, policijskih i socijalnih službi, ali se čini da je zdravstvo, iako ključni činilac zaštite i tretmana žrtava, ostalo zapostavljeno, što ostavlja ozbiljne posljedice na cjelokupan proces zaštite žrtve”, saopštila je Ristanović.
Ona je istakla da je uloga zdravstvenog sistema posebno značajna kada je riječ o prikupljanju pouzdane medicinske dokumentacije, od koje I zavisi dalji tretman žrtava u sudu.
“Jer oni na takav način bolje ostvaruju svoja prava I ti im dokazi omogućavaju bolju zaštitu I primjenu zakona. Zato smo, uz podršku srodne organizacije iz Podgorice, započeli ovaj projekta, u okviru kojeg smo sa zdravstvenim radnicima održali i tematske sastanke I promovisali Protokol o prevenciji I zaštiti od nasilja u porodici, jer su njega potpisale na nacionalnom nivou sve institucije, tako da on propisuje sve obaveze u postupanju prema žrtvama nasilja”, saopštila je Ristanović.
Kao jedan od važniji rezultata ovog projekta, Ristanović je navela i potpisivanje Memoranduma o saradnji sa Opštom bolnicom i Domom zdravlja.
“Na taj način ćemo unaprijediti saradnju, podići je na jedan viši nivo, što će prvenstveno značiti žrtavama nasilja, jer će im zdravstvene ustanove biti prsitupačnije, a i žrtve će imati više povjerenja u njih”, kazala je Ristanović iz NVO ,,SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja“.
Saopštila je i da je poslednjih mjeseci došlo do povećanja broja slučajeva nasilja, te da se uglavnom radi o starijim osobama, što ranije nije bio slučaj.
Autorka: Sanja Dulović
Foto I video: Vladimir Jelić
