Povodom manifestacije Dani evropske kulturne baštine JU Muzej Bijelo Polje u saradnji sa Maticom crnogorskom-ogranak Bijelo Polje, organizovali su večeras tribinu “Antički i hrišćanski spomenici Bijelog Polja i okoline”.
Otvarajući manifestaciju direktor JU Muzej Željko Raičević je kazao da Dani evropske baštine 2022. daju mogućnost da se lokalni organizatori i posjetioci osvrnu na to kako možemo identifikovati i zaštiti materijalnu, nematerijalnu i prirodnu baštinu, promovisati održivi turizam, dodatno razmotriti upotrebu prirodnih resursa, te uvezati ova pitanja sa baštinom, umjetnošću i očuvanjem pejzaža i biodiveziteta.
“Ovogodišnja tema je “Održivost kulturne baštine” i ova manifestacija doprinosi promociji dragocjenog nasljeđa, ali i obogaćivanju turističke ponude Bijelog Polja i okoline u oblasti kulturnog turizma, eko-turizma, aktivnog odmora u prirodi i atraktivnosti te regije kao destinacije” naglasio je Raičević.
Predstavljajući svoje dugogodišnje istraživanje spomeničkog fonda bjelopoljskog kraja, profesor Radomir Ilić je kazao da sa prostranog i plodnog bjelopoljskog areala nema dostupnih niti detaljno ispitanih i proučenih primjera funeracije kao u primorskom i centralnom dijelu Crne Gore.
“Bjelopoljski kraj je sticajem okolnosti ostajao izvan posebno organizovane detaljne obrade nadgrobnih spomenika , pa je današnjim proučavaocima preostalo da se oslanjaju na interdisciplinarni pristup , analogije, komparativne analize i sl. Međutim, uprkos devastacijama i ograničenom broju, preostali nadgrobnici starih nekropola Bijelog Polja pružaju dragocjene podatke o ovdašnjem životu i pogledima na svijet kroz određene vremenske periode” kazao je Ilić.
On je dodao da je ovaj prostor jedinstven kada je u pitanju ovaj segment kulturne baštine te da se bjelopoljski nadgrobni spomenici skladno uklapaju u bogati spomenički fond zapadno balkanskog područja.Istakao je da su mnogi spomenici oštećeni , podlegli zubu vremena, međutim, kako je kazao, spomenici pružaju dragocjene podatke o životu i kulturi tog doba.
“Kada je u pitanju antika obrađeno je nekoliko stela iz kasnog rimskog perioda –tri su pronađena u Voljavcu, jedna u Zatonu, iz Srednjeg vijeka su nadgrobnici iz Kičave i Azana koji su ukrašeni i ispisani sa staroslovenskim tekstom. Potom imamo dvije kamene biste kumirskog tipa iz Kičave i Ličina, veliki broj ležećih grobnih ploča sa nekropola u Voljavcu, Zatonu, Dobrinju, Dobrakovu, Brkića groblju, Biokovcu ima ih na desetine” kazao je Ilić dodajući da su evidentirani i analizirani i spomenici iz 18. i 19. vijeka, a veliki broj njih nalazi se na gradskom groblju u Nikoljcu ali i na grobljima u Podvrhu, Mioče, Azane.
Ilić istiće da se priprema i knjiga koja će, kako je kazao, biti inspirativna za dalja istraživanja kada je u pitanju bogati spomenički fond Bijelog Polja i okoline.
Tekst i foto: Vanja Šabanović
BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE
