Postupci zbog eksproprijacije zemljišta vrlo su česti u praksi, a pravo na naknadu štete u tim slučajevima ne zastarijeva, poručio je advokat Samir Murić.
U telefonskom intervjuu za emisiju „Besplatni pravni savjeti“, Murić je da istakao do eksprorpijacije, koja predstavlja oduzimanje ili ograničavanje prava vlasništva na nepokretnostima, dolazi isključivo u slučaju javnog ili opšteg interesa i to uz pravičnu nadoknadu.
„Faktička eksproprijacija podrazumijeva slučajeve u kojima neko uzurpira tuđu svojinu, odnosno kada vlasnik zemljišta ne može u obimu, u kojem bi inače mogao, da koristi zemljište. To se obično dešava prilikom izgradnje puteva, objekta od javnog interesa, elektoprenosnih sistema, prilikom postavljanja stubova na imanju građana ili kada preko nepokretnosti prolazi kanalizaciona mreža“, naveo je Murić.
On je kazao da je u svim tim slučajevima građanin lišen prava svojine.
„A pravo svojine je jedno od načela Ustava Crne Gore, a zaštita tog prava je detaljno opisana u odredbi člana Zakona o svojinsko pravnim odnosima, koji propisuje da vlasnik nekretnine ima tri prava - da svoju svojinu drži, da je koristi i da sa njom slobodno raspolaže“, pojasnio je advokat iz Rožaja.
Murić je kazao i da do eksproprijacije dolazi kada je zemljište građana privedeno namjeni, što znači da neko preko tog zemljišta pribavlja neku korist ili se služi tim zemljištem.
„Međutim, prvo mora postojati rješenje o utvrđivanju javnog interesa, da bi proces eksproprijacije mogao i započeti. Taj postupak treba da sprovede onaj ko uzurpira tuđe zemljište i koji u upravnom postupku vlasniku zemljišta treba da isplati pravičnu naknadu. Ako nema rješenja o izuzimanju tog zemljišta, vlasnik ne može da trpi te štetne posljedice“, kazao je Murić.
Eksproprijacija, kako je napomenuoo, podrazumijeva i davanje pravične nadoknade, koja ne može biti manja od tržišne vrijednosti.
„Visinu naknade utvrđuje vještak i teži se da bude u skladu sa tržišnom vrijednosti. Međutim, ukoliko je neko zemljište u cjelini sa drugim dijelom zemljišta, pa se ne može čitavo koristiti, onda taj dio naknade može biti veći u odnosu na tržišnu vrijednost tog zemljišta“, rekao je advokat Murić.
Ukoliko je građanin nezadovoljan iznosom koji mu je ponuđen, prema riječima Murića, ima pravo da uloži žalbu na rješenje koje je doneseno.
„Drugostepeni organ će da razmotri tu žalbu i da ponovo odluči o tom rješenju, a ako bude vlasnik zemljišta i tada nezadovoljan on može da podnese građansku tužbu i da u parničkom postupku preko vještaka utvrđuje tačnu visinu koja bi mu pripadala za taj dio zemljišta koji mu je eksproprisan“, pojasnio je on.
Istakao je i da su postupci zbog eksproprijacije zemljišta vrlo česti u praksi.
„Taj postupak može da traje godinu i više, ali obično u nekim klasičnim situacijama sa prvostepenim i drugostepenim postupkom traje godinu dana. U prvostepenom postupku stranka sama angažuje vještaka koji će da procijeni tu štetu. Kada vještak sačini nalaz i mišljenje i procijeni kolika je šteta zbog faktičke eksprprijacije, ako je nezadovoljna stranka koja je angažovala tog vještaka, ona ima pravo u toku postupka da zatraži ponovno vještačenje koje će eventualno sud da usvoji i nakon toga se donosi odluka. Ako tom sudskom odlukom stranka bude i dalje nezadovoljna, ako smatra da je taj izns trebao da bude veći, onda ima pravo da uloži žalbu kod drugostepenog suda koji će po toj žalbi odlučivati“, naveo je Murić.
Pravo naknade štete zbog faktičke eksproprijacije zemljišta, kako je istakao, ne zastarijeva.
Autorka: Sanja Dulović
Foto: privatna arhiva
Audio obrada: Sanida Kajević
Tonska realizacija: Zoran Rakočević
BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE
