Globalni porast temperature potrebno je zadržati ispod 1,5 stepena, što zahtjeva „brze i opsežne promjene u svim aspektima društva'', poruka je nedavno održanog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama. Nakon tri godine istraživanja, objavljen je specijalni izveštaj o globalnom zagrijavanju, a istraživači upozoravaju da će doći do brojnih promjena na planeti.
O procesima koji se dešavaju na globalnom nivou, uzrocima i posljedicama ovih klimatskih promjena, mjerama koje treba preduzeti u emisiji ''Sfera znanja'' govorili su Tomislav Tomović, profesor biologije i Bojana Braić, profesorica geografije.
Profesorica Braić je, objašnjavajući fenomen klimatskih promjena, kazala da se definišu kao povećanje ili smanjenje prosječnih temperatura na zemljinoj površini. Ali i da postoje dvije vrste teorija koje se na njih odnose, jedna koja kaže da su se takve fluktuacije dešavale i prije u Zemljinoj prošlosti, što znači da su se dešavale ciklično i da je uticaj čovjeka u njihovom djelovanju mali ili nikakav, u pitanju su dakle prirodni uzročnici ovih promjena.
Na drugoj strani su teorije koje govore o čovjeku kao uzročniku klimatskih promjena. Brajićeva je pojasnila da se klima na Zemlji tokom vjekova često mijenjala i tačni uzroci do danas nijesu razrjašnjeni. Najpoznatiji primjeri klimatskih promjena su ledena doba, a poslednje koje je trajalo hiljadama godina završilo se prije 13000 godina i za vrijeme tog doba oko 30% zemljine površine bilo pokriveno lednicima. Ona ističe kao primjer malo ledeno doba od 1650. do 1850. godine. Island je tokom zimskih mjeseci bio zaleđen; što znači da je pod takvim uslovima čak 75% sjeverne zemljine hemisfere, odnosno biljnog i životinjskog svijeta izumrlo. Posle XVIII vijeka malo ledeno dobo se završilo i tada nastupa trend brzog porasta temeperatura, koji je postao poznat kao globalno zagrijavanje. Upravo brza promjena klime jedan je od glavnih razloga što većina stručnjaka smatra da je današanje globalno zagrijavanje posljedica ljudske aktivnosti.
Tomislav Tomović, profesor biologije kazao je da je potrebno, usljed brojnih negativnih posljedica klimatskih promjena posebnu pažnju usmjeriti na endemske vrste, kojima Crna Gora obiluje. Neke vrste su posebno dragocjene kao što je jednostrano cvijetni zvončić, jer je malo poznato da je to simbol Bijelog Polja, zbog toga što raste samo u kanjonu rijeke Lim. Od 200 endema, kod nas je prisutno oko 20. Profesor je istakao i važnost planine Bjelasice koja je vulkanskog porijekla i ima značajan fond endemskih vrsta, a jedna od njih je lincura koja se mnogo koristi i ugrožena je, a ako se ovaj trend nastavi, ona može nestati.
Kao važan segment ukupnih promjena profesor Tomović naglašava efekat staklene bašte, jer on održava optimalnu i stalnu temperaturu na planeti Zemlji, koja se kreće od nekih 15 stepeni Celzijusa, tako da je to temperatura koja pruža optimalne uslove za opstanak svih živih organizama. Međutim, ukoliko taj efekat staklene bašte ne bi postojao, pojavila bi se temperatura koja bi prešla u minus, što znači da bi iznosila -18 ili -19, a takva temepreatura ne bi pružala uslove opstanka, što bi ugrozilo život svih organizama. Profesor Tomović, koji je i član radne grupe za izradu Lokalnog plana akcije za zaštitu životne sredine napomenuo je da je potrebno dodatno edukovati stanovništvo o svemu što narušava životnu sredinu i da ekološku svijest treba podići na viši nivo.
Profesori Brajić i Tomović govorili su i o značaju obnovljivih izvora eneregije, potom efektima upotrebe fosilnih goriva, ali i dodatnim mjerama koje čovjek može da preduzme u cilju ublažavanja negativnih posljedica klimatskih promjena.
Repriza emisije ,,Sfera znanja" biće emitovana večeras na talasima Radija Bijelo Polje od 20:15 časova.
Autorka: Andrijana Rabrenović
Foto/video: Vladimir Jelić
Tonska realizacija: Milan Knežević
Audio obrada: Sanida Kajević
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA VEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE
