Trenutno nema ljekovitije voćke od dunje. Vrijeme je za berbu.

Bilo da je čuvate na ormanima, pravite od nje kompot ili slatko, bilo da je jedete samu ili kombinujete sa drugim namirnicama, ova mirišljava, žuta, jesenja kraljica među voćkama nevjerovatno je zdrava i korisna. Evo i zašto!

Dunja je bogata šećerom, organskim kiselinama (jabučna, limunska), pektinom, taninom, antioksidantima koji pomažu našem tijelu da apsorbuje kalcijum i gvožđe i bore se protiv slobodnih radikala koji oštećuju ćelije. Sadrži magnezijum, fosfor, kalijum i vitamine A, C i B kompleksa (B3, B6 i B9). Djeluje antibakterijski, dobra je za probavu, srce, krv i podizanje imuniteta.

U narodnoj medicini od dunje se koriste i plod, i sjeme i list. Evo kako da ih upotrebimo.

Zreo plod dunje je tvrd, oporog i kiselkastog ukusa. Upotrebljava se svjež u ishrani, od njega se kuvaju pekmezi, slatka, marmelade, žele… U narodu se sok dunje i skuvana voćka upotrebljavaju protiv: proliva, plućnih bolesti, za jačanje sluzokože usta, želuca i crijeva… Dunja može da se sačuva do proljeća, a u nekim krajevima je suše isečenu u tanke kriške od kojih se kuva čaj.

U tradicionalnoj medicini list dunje upotrebljava se kao sredstvo protiv proliva.

Sjeme dunje kad se potopi u vodu postaje klizavo od velike količine sluzi koja, ako se promućka, spada sa sjemena. Kad se žvaće osjeća se slab ukus i miris gorkih badema. Upotrebljava se kao sluzno sredstvo za izradu preparata za ublažavanje nadražajnog, suvog kašlja, spolja kao obloga kod opekotina, u kozmetici u losionima i sredstvima za oblikovanje kose. Dunjina sluz se dobija tako što se 10 g sjemena prelije šoljom prokuvane i ohlađene vode i poslije nekoliko sati procjedi. Sjeme se upotrebljava isključivo cijelo, nezdrobljeno, da bi se izbjeglo oslobađanje cijanovodonične kiseline, jer u sjemenu može da bude u količinama koje mogu da izazvu trovanje.

Kako da je koristimo u liječenju nekih zdravstvenih problema, saznajte pomoću ovih korisnih recepata:

1. Sirup za bronhitis – Izdrobite 5 g sjemenki dunje i prelijte ih sa 100 ml vode. Kada se stvori gusta sluzasta masa, dodajte 15 g svežeg soka od bokvice i 100 g meda od žalfije. Uzimajte po jednu kašičicu tri puta na dan prije jela.
2. Dunja protiv čireva na organima za varenje – Po 1 kašiku lanenog i dunjinog sjemena prelijte 1 šoljom hladnog čaja od kamilice, dobro promiješajte, procijedite poslije 1 sata i pijte nezasladeno pola sata prije jela 2-3 dž dnevno.
3. Kod zapaljenja debelog crijeva – Pomiješajte po 20 g lanenog i dunjinog sjemena, srčenjaka, islandskog lišaja i plodova borovnice, pa 3 kašike mješavine prelijte sa pola litre hladne vode, ostavite 3 sata, što češće miješajte, zagrijte u poklopljenom sudu do ključanja, ostavite da se ohladi i pijte 3-4 dž dnevno po 1 čašicu na pola sata prije jela.
4. Dunja protiv proliva – Po 20 g drenjina, oskoruša, šipuraka, dunja i mušmula dobro isitnite, od te smješe uzmite 3 kašike i kuvajte 10 minuta u pola litre vode, a kad se ohladi procijedite i pijte umjesto vode.
5. Protiv zapaljenskih procesa na ustima – 2 kašike mešavine jednakih delova kamilice, žalfije i semena dunje prelijte sa četvrt litra ključale vode, ostavite 2 sata, procedite i ispirajte usta.
6. Melem za opekotine – Izdrobite 10 g sjemenki dunje, prelijte sa 200 ml vode i sačekajte da se stvori sluzava masa. Nanosite je na oboljeli dio tijela, direktno ili kao oblog.

Inače, prapostojbina dunje je srednja Azija. Dunja je preneta u južnu i srednju Evropu, a najveću popularnost doživjela je u staroj Grčkoj gde je čak ušla i u mitove kao simbol sreće, ljubavi i plodnosti.

Izvor i foto:Nezavisne novine

Tekst objavila: Jasminka Mulić