Roditelji često traže znakove da im je beba "pametna" – prve riječi (ili tačnije – glasovi), mahanje, slanje poljubaca, prepoznavanje poznatih lica...
Sve su to trenuci koje gledamo s divljenjem, uvjereni da podižemo malog genijalca. Iako to često ide u domenu roditeljske pristranosti, nova naučna studija kaže da se neke stvari zaista mogu predvidjeti već u dobi dojenja.
Istraživači s University of Colorado Boulder otkrili su da se uspjeh osobe na testovima inteligencije u odrasloj dobi može donekle predvidjeti već sa samo 7 mjeseci. Ali prije nego što počnete da analizirate svaki pokret svoje bebe - evo šta to zapravo znači (i zašto ne treba da paničite ako vaše dijete još ne pokazuje "znakove genijalnosti").
Šta kaže nauka?
U okviru višedecenijske studije blizanaca, naučnici su pratili razvoj 500 parova blizanaca - od 7. mjeseca života, pa sve do odrasle dobi. Upoređivanjem jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca istraživali su koliko genetika i koliko okolina oblikuju djetetov kognitivni razvoj.
Rezultati su pokazali da faktori iz ranog okruženja (posebno prije treće godine života) mogu imati trajan uticaj na kasniji razvoj koeficijenta inteligencije. Ali, iako su neki testovi koji se primjenjuju na bebama (poput praćenja pogleda, brbljanja ili reakcija na nove igračke) dali određene znakove kasnijeg kognitivnog razvoja, pravo predviđanje IQ-a značajnije raste tek nakon 7. godine, kada genetika postaje sve uticajnija.
Dakle, treba li da budemo zabrinuti?
Ne. Stručnjaci poručuju da ne postoji jednostavna formula koja određuje ko će biti "pametan", niti postoji savršeni razvojni put koji dijete mora da prati. Nema potrebe za panikom ako vaše dijete ne govori u rečenicama do druge godine ili ako mu pažnja leti s jedne igračke na drugu. To je potpuno normalno.
Pedijatrica dr Heder Gosnel poručuje:
"Većina djece koja kasnije progovori u potpunosti stigne vršnjake do 4. ili 5. godine, naročito ako razumiju jezik, dobro se razvijaju u ostalim područjima i po potrebi dobiju logopedsku podršku".
Podstaknite djetetov razvoj - bez pritiska
Psihološkinja Sara Daglas ističe da IQ nije samo "broj", već skup sposobnosti koje mogu da se podstiču kroz različita iskustva.
Evo nekoliko jednostavnih prijedloga koje svaki roditelj može primjeniti:
- Izlažite dijete novim iskustvima: različite teksture, zvukovi, boje i lica mogu pomoći razvoju čula i mozga.
- Igrajte se i pričajte s djetetom: svakodnevne rutine poput čitanja, pjevanja i razgovora podstiču jezički i emocionalni razvoj.
- Ograničite ekrane: izbjegavajte ekran do 18 mjeseci, a kasnije ograničite gledanje na sat vremena dnevno — uz vašu prisutnost.
Pamet nije sve
Važno je imati na umu da inteligencija nije najvažniji životni kvalitet. Ljubaznost, saosjećajnost, strpljenje — to su osobine koje se ne mjere testovima, ali često znače puno više u stvarnom životu.
Izvor: Kolektiv
Tekst objavila: Jasminka Mulić
