U Londonu počinje proces koji može da zapečati sudbinu osnivača Vikiliksa Džulijana Asanža (49), čovjeka koji je svijetu otkrio američke ratne zločine, a ako bude isporučen SAD, gotovo izvesno ga čeka doživotna robija.
Proces protiv Asanža počeo je danas, a naredne tri nedjelje odlučuje se o njegovoj sudbini - da li će biti izručen Sjedinjenim Državama na osnovu optužnice u 18 tačaka. Nekoliko desetina Asanžovih pristalica, među kojima su modna kreatorka Vivijan Vestvud i Asanžova partnerka Stela Moris, okupili su se ispred suda kako bi mu pružili podršku.
Od desetak zatvora u Londonu, britansko pravosuđe je za Asanža odabralo Belmarš, zatvor sa visokim mjerama sigurnosti na istoku glavnog grada napravljen za teroriste i teške zločince, u kome su uslovi tako loši da se u Vikipediji naziva "britanski Gvantanamo", piše Dojče vele. Poslanica njemačke Ljevice Hajke Henzel otputovala je u London da prati saslušanje, jer se tu, kako kaže, radi o "političkom procesu protiv istraživačkog novinara".
Asanž, dobitnik brojnih novinarskih priznanja, ima moćne neprijatelje, što je postalo jasno 2017. godine kada je američki šef diplomatije Majkl Pompeo nazvao Vikiliks "nedržavnom neprijateljskom obavještajnom službom", a tadašnji američki ministar pravosuđa Džef Sešns nazvao je hapšenje Asanža "prioritetom".
Vikiliks je 2010. objavio oko pola miliona povjerljivih i tajnih dokumenata američke administracije o ratovima u Iraku i Avganistanu, što su dokazi o američkim ratnim zločinima. Osamnaest tačaka optužnice se svode na tri stvari: Asanž je navodno pružio tehničku podršku Čelsi Mening koja je bila izvor Vikiliksa, zatim je podsticao da isporuči dodatni materijal i na posletku, objavom podataka Asanž je navodno ugrozio ljudske živote.
Melcer smatra da se ne radi lično o Asanžu, već o "zločinima njegovih progonitelja, država" i dodaje da time gaze institut vladavine prava i cijelom svijetu pokazuju da može biti proglašen za špijuna onaj ko informiše javnost o državnim ratnim zločinima. Ako im to prođe, kaže Melcer, mali je korak od pravne države do tiranije.
Izvor: RTCG
