Mudro, dovitljivo i pravedno rješenje nekog problema ili spora obično se naziva solomonsko. Pored izraza solomonsko rješenje, često se koriste i izrazi solomonska odluka, solomonska presuda.
Svi ti izrazi, koji upućuju na mudrost i domišljatost, vezani su za ime jevrejskog kralja Solomona, vladara Izraela od 971. prije n. e. do 931. prije n. e. Iako je po uspješnosti spoljne politike zaostajao za svojim ocem, kraljem Davidom, povoljnim savezima uspio je da održi mir sa susjedima, što mu je omogućilo da se posveti unutrašnjem jačanju jevrejske države. Otvorio je prostore razvoju prosvete i kulture, naročito istočnjačke, izgradio veliku palatu (Solomonov hram) u Jerusalimu, a sam grad opasao neprobojnim odbrambenim zidom. I druge je gradove u zemlji utvrdio i zaštitio od upada neprijetelja. Zbog toga je bio prisiljen da udari teške namete na narod. Osim stanovnika Jerusalima i pripadnika plemena Juda, svi ostali podanici morali su plaćati velike poreze ili odlaziti na prinudni rad na Solomonovim građevinama. To je izazvalo veliko nezadovoljstvo i otpor naroda, pa je poslije njegove smrti došlo do raspada jedinstvene jevrejske države. Uprkos svemu tome kralj Solomon je ostao zapamćen kao uspješan i mudar vladalac. Pripisuju mu se mnoga velika djela, pored ostalih i čuvena Pjesma nad pjesmama, Propovjednik, Poslovice i dr.
Prema legendi, Solomon je bio obdaren izuzetnom mudrošću koju je dobio od Boga. U samoj Bibliji (u Starom zavetu) govori se o tome kako je Solomon postao mudrac. Kada je stupio na prijesto, on se obratio Bogu, koji mu se javio u snu, sa molbom da mu podari pronicljivo srce da može razlikovati dobro od zla i pravedno suditi narodu. Bog mu je dao mudro i razumno srce i tako je kralj Solomon postao obdaren božanskom mudrošću, koju je ubrzo pokazao presuđujući u jednom teškom sporu između dvije žene koje su mu se obratile. Naime, obje žene su tvrdile da su majke istog djeteta, međusobno su se optuživale i prepirale pred kraljem dok nije naredio da donesu mač i rasjeku dijete napola, kad se već dvije žene ne mogu sporazumjeti čije je. Tada je prava majka rekla da se odriče djeteta, kako bi ostalo živo, i da ga daje ženi koja laže. Druga žena je, međutim, pristala da se dijete rasječe napola. Tako je kralj Solomon shvatio ko je prava majka i njoj dao dijete.
Oko Solomonovog imena stvorene su kasnije i mnoge druge legende, koje govore o njegovoj moći nad duhovima, domišljatosti, pravednosti, sveznanju i izuzetnoj mudrosti, zbog čega su ga zvali i Solomon Premudri. Ipak, njegovo ime danas se najčešće pominje u izrazima solomonsko rešenje, solomonska odluka, solomonski sud, odnosno solomonska presuda.
Izvor i foto: Cdm
Tekst objavila: Ljilja Brajković
