Zanimanje za Željavu ne jenjava, radoznalost bude opasni tuneli kojima prijeti urušavanje, puni otrovnih i radioaktivnih spojeva.

Kodnog imena Objekt 505, podzemni aerodrom Željava kod Bihaća među teoretičarima zavjera ne prestaje da bude popularna tema. Vojna baza s tunelima od 3.500 metara dužine, širokim 20 i visokim osam metara najveći je podzemni aerodrom na Balkanu.

Izgradnja je počela 1955. a 1968. kreacija Dragoslava Sobotke bila je spremna za Jugoslaviju, piše Pun kufer.

Za najskuplji jugoslovenski projekat izdvojene su milijarde dolara kako bi mogao da primi čak 120 aviona s posadama i kompletnim arsenalom naoružanja, kao i ogromne zalihe goriva, hrane, ljekova i svega što je bilo potrebno za slučaj katastrofe. Uz sopstvene izvore struje i vode vojska bi mogla da preživi mjesec dana u izolaciji od spoljnog svijeta.

Željava se koristila i u vrijeme rata 90-ih, nakon kojeg predstavlja samo gomilu betona okruženu minskim poljima. Početkom rata u Bosni i Hercegovini JNA je odlučila da uništi podzemni kompleks i 1992. godine postavila 56 tona eksploziva. Bihać se zatresao, a grmljavina iz dubine Plješivice najavila je kataklizmički prizor plamena i dima na horizontu.

“Houston, we have a problem” slovenačkog filmadžije Žige Virca dodatno je dolio ulje na vatru Željave i jedne od najvećih teorija zavjere hladnog rata i Jugoslavije.

Dokumentarac obrađuje temu o tome kako je Tito prodao jugoslovenski svemirski program Amerikancima i da su ga u najvećoj tajnosti razvijali u podzemlju aerodroma – da bi zatim poslali prvog čoveka na Mjesec.

Željava bi, prema toj teoriji, bila najveći skriveni svemirski centar u Evropi.

NASA je odlučno demantovala priču i naglasila kako je apsurdno vjerovati u to da je tadašnji predsjednik Džon Kenedi od Jugoslavije kupio bilo šta, a kamoli svemirski program.

Uprkos opasnostima od mina, otrovnih gasova i policije, Željava privlači avanturiste koji voze po pistama i ulaze u tunele, ali i migrante koji sanjaju o boljem životu. Ima li nade da postane kompleks za održavanje koncerata ili nekih drugih sadržaja, saznaćemo nekad, u budućnosti.

Izvor i foto: Cdm

Tekst objavila: Ljilja Brajković