Već nekoliko godina unazad bjelopoljski pčelari ne mogu se pohvaliti velikim prinosima meda, a ni godina za nama nije bila uspješna.
Vremenski uslovi i upotreba hemijskih preparata, prema riječima predsjednika udruženja “Pčelar”, Vladimir Šebeka, i dalje predstavljalju najveći problem.
“Poslednjih četiri, pet godina prinosi meda nam nikako ne idu na ruku, ali 2019. je bar malo bila bolja, a kretanje medobranja je bilo u plusu. Međutim, vremenski uslovi nam ne idu na ruku, imamo rana proljeća, ranije dolazi do cvjetanja, krene dobro, pčelinja društva se razviju, ali kada treba da uđu na livadsku pašu, nastaju problemi. Nesavjesni voćari i ratari svoje zasade prskaju pesticidima i tako ugrožavaju pčelinje zajednice. Štetne čestice koje su u otrovu, kroz list ulaze u biljke i polen, a pčele donose polen i svoje mlade ne hrane već truju, i to je problem koji nas godina muči”, objašnjava Šebek.
Gostujući u emisiji “Šta može NVO”, Radija Bijelo Polje, on je istakao da se u rješavanje tog problema mora uključiti i lokalna uprava, ali I Vlada.
“Džaba što Vlada ulaže sredstva kako bi se pčelarstvo razvijalo, kako bi broj pčelara bio veći, kako bi se obezbijedila oprema, ako se pčela ne zaštiti. Biodiverzitet ne može opstati bez pčela, ako se ona uništi, onda biodiverzitet opada. Pčelarstvo je stožer poljoprivrede, ako nestane pčela, polako će početi da nesatlje biljni svijet, zatim i životinjski, a ona je na redu čovjek”, p’odvukao je predsjednik udruženja “Pčelar”.
Upravo iz tih razloga, kako kaže Šebek, neophodna je saradnja.
“Treba da organizujemo zajedničke sasatnke, ako malinari i voćari hoće da koriste pesticide, da nas bar onda obavijeste, kako bi zatvorili pčelinje zajednice, da tih dana ne izlaze, da ne opšte sa okolinom, kako bi ih zaštitili”, naveo je Šebek.
Iako se bjelopoljski pčelari ne mogu pohvaliti velikim prinosima meda, koji su protekle godine bili oko 10 kilograma po košnici, zavisno od područja, Šebeke ističe da je naš med izuzetno kvalitetan.
“Kvalitet meda je jako dobar, jer ga šaljemo na analizu, tako da imamo visoke sve parametre kvaliteta meda. Ali je problem što naši potrošači ne znaju da prepoznaju kvalitet meda, pa često kupuju i onaj “švercovani”, koji po minimalnim cijenama preprodaju nelegalni nakupci”, napominje Šebek.
On dodaje i da pravi pčelari, koji vode računa o kvalitetu i koriste samo organska sredstva, nemaju problema sa prodajom.
“Zato još jednom apelujem na sve pčelare da samo koriste organska sredstva, mravlju i oksalnu kisjelinu, jer samo na taj način mogu zaštiti pčelinje zajednice od bolesti. Ja poslednjih 20ak godina ne upotrebljam ništa osim mravlje kisjeline, tako da su moja pčelinja društva zaštićena”, kazao je Šebek, dodajući da su preparati na bazi hemije jefitiniji, te da zato neki pčelari ćešće pribjegavaju njima.
Autorka: Sanja Čujović
Foto I video: Vladimir Jelić
Tonska realizacija: Dalibor Rakočević
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE
