Karcinom dojke je najčešća maligna bolest kod žena i uz karcinom grlića materice, drugi je uzročnik smrti u ženskoj pupulaciji.
Iako je početak razvoja i nastanka maligne ćelije u organizmu za nauku još uvijek nepoznanica, poznati su riziko faktori koji dovode do nastanka ovog oboljenja, kazao je doktor Igor Spurnić, specijalista hirurg na Klinici onkološke hirurgije Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije i asistent na Katedri hirurgije Medicinskog fakulteta u Beogradu.
Gostujući u emisiji „Tajne zdravlja“ Radija Bijelo Polje, dr Spurnić je kazao da naše društvo onkologiji pa tako ni raku dojke, ne pridaje adekvatnu pažnju kakvu ove bolesti imaju, i istakao, da je epidemijski talas onkoloških bolesti isti u čitavom svijetu.
“Incidenca obolijevanja od karcinoma dojke je u porastu ne samo zemljama u regionu, nego i u čitavom svijetu, samo što u našoj regiji sa povećanjem broja oboljelih od karcinoma dojke raste i broj umrlih od ove bolesti. U razvijenom svijetu situacija nije takva, zbog toga što u njima postoji zdravstvena infrastruktura, da se najugroženija populaciona grupa klinički zdravih žena poziva na redovne preglede od strane zdravstvenog sistema, da bi se bolest uočila u predkliničkom stadijumu kada se takav problem najlakše rješava a prognoza takvih bolesnika je izuzetna. To znači da zdravstveni sistemi zemalja naše regije treba da budu koncipirani na takav način, da populacionu grupu žena od 50. do 70. godine pozivaju na redovne mamografske preglede svake druge godine, sa idejom da se bolest verifikuje u najranijem mogućem stadijumu, kada su mogućnosti liječenja najbolje”, istakao je dr Spurnić.
Govoreći o faktorima rizika doktor podsjeća da a postoje faktori rizika na koje možemo i na koje ne možemo da utičemo.
„Riziko faktori na koje ne može da se utiče su prije svega životna dob, jer što je osoba starija veći je rizik da oboli od raka dojke kao i od drugih malignih tumora. Takođe, u ovu grupu spadaj i pol, jer ovaj karcinom učestaliji u ženskoj populaciji, kao i pozitivna lična anamneza i genetika. Što se tiče faktora rizika na koje možemo da utičemo to su fizička neaktivnost, neumjerenost u hrani i piću, nepravilna i jednolična ishrana, rađanje i upotreba hormonske terapije. Ova druga grupa je nama ljekarima u stalnom fokusu u smislu primarne prevencije za nastanak karcinoma dojke“, naglašava dr Spurnić.
Doktor Spurnić kaže da nijesu sve promjene u grudima opasne, ali u slučaju pojave čvorića u jednoj dojci a koji ne postoji u istoj regiji druge dojke, zatim, promjene na koži, crvenilo i upala, uvlačenje bradavica, promjena oblika, mreškanje dojke ili curenje i pojava sukrvičavog iscjedka iz dojke, obavezno treba potražiti pomoć ljekara.
U cilju ranog otkrivanja bolesti savjetuje prije svega samopreglede dojke jedanput mjesečno, od petog do desetog dana mentrualnog ciklusa, a potom i druge dijagnostičke procedure. Ženama starijim od pedeset godina preporučuje mamografski pregled dojke svake druge godine, a onim mlađim, redovne kliničke i ultrazvučne preglede.
Repriza emisije “Tajne zdravlja” biće emitovana večeras na talasima Radija Bijelo Polje od 20:15h
Autorka: Tanja Dangubić
Foto: Arhiva RBP
Audio obrada: Sanida Kajević
