Maja Solar ovogodišnja dobitnica nagrade ''Risto Ratković'' (video)

Maja Solar, pjesnikinja iz Srbije ovogodišnja je dobitnica Nagrade ''Risto Ratković'' za knjigu poezije ''A htela sam'', u izdanju PP ''Enkala'' iz Beograda, saopšteno je  iz JU Ratkovićeve večeri poezije, na današnjoj konferenciji za medije.

Maja Solar doktorirala je filozofiju. Objavila je nekoliko knjiga poezije, te sabrane pjesme na mađarskom, njemačkom, poljskom i engleskom jeziku. A za knjigu „Makulalalature“ dobila je Brankovu nagradu. Autorka je i učesnica performersko – poetskog programa LILITiranje.

Nagrada ''Risto Ratković'' Maji Solar biće uručena 5. septembra u Kući Rista Ratkovića, u okviru 53. Ratkovićevih večeri poezije.

Edin Smailović, sekretar žirija za nagradu ''Risto Ratković'' , saopštio je da je ove godine bilo u konkurenciji 49 knjiga iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a da je za nagradu Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina konkurisalo devet rukopisa pod šifrom, sa istog prostora. U najuži krug našle su se još i knjige ''88'' Nadije Rebronja, ''Krađa'' Senka Karuze, ''Stihovi iz automata'' Marka Tomaša i knjiga poezije ''Antievropa'' Vaska Raičevića. U finale za nagradu Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina ušlo je pet rukopisa potpisanih šifrom i to: ''Plavo drvo'', ''Vox'', ''Odraz 19125'', ''Pesme u prozi'' i ''Ulješara'', saopštio je Smailović.

Predsjednica žirija Olga Vojičić Komatina istakla je da je žiri imao izuzetno težak zadatak, te da su snaga izraza i neobičnost pjesničkog postupka bili presudni da ovogodišnja dobitnica bude upravo Maja Solar. '' Rukovođeni kvalitativnim obilježjima ove poezije i nadahnuti odgovorima za kojima autorka traga u svijetu društvenih konvencija i uslovljenosti, te fascinirani snagom riječi kojom pojedinac izgrađuje sopstvenu tvrđavu na putu do sopstvenog smisla, ali i obesmišljavanja života, odlučili smo da ova zbirka bude pobjednička i da joj damo prohod u otvaranje novih čitalačkih puteva i vidokruga. Ove godine od 49. zbirki poezije mogu reći da je bilo zbirki i susreta iz svih rpublika i pokrajina iz bivše Jugoslavije. U pitanju je multikulturalna paradigma, a to je i način na koji je stvarao i živio Risto Ratković. Poeziju je uvijek bilo teško izmjeriti, tako da smo zaista imali veoma težak zadatak'', kazala  je Vojičić Komatina i istakla da je riječ o izuzetnoj zbirci koja će budućim pokoljenjima i starijim generacijama otvoriti nove svjetonazore i vidokruge.

Direktor JU Ratkovićeve večeri poezije, Kemal Musić predstavio je program manifestacije ističući da Ratkovićeve večeri teže da zadovolje visoke standarde i ponude kvalitetan program. ,,Odlučili smo da ovogodišnja manifestacija bude u znaku 120 godina od rođenja Rista Ratkovića. Prvi planirani program posvećen je upravo tome. Imaćemo otvaranje izložbe slika pod nazivom ''Duha radi'', gdje će biti izložena dokumenta vezana za Rista Ratkovića, diploma, izvod iz matične knjige rođenih, rukopisi i pisma. Osim toga, biće promovisane knjige koje su ove godine izašle u produkciji JU Ratkovićeve večeri poezije – Monografija ove ustanove

 ''U blizini huči grad ili je to more'', ''Antologija Ratković'' – izbor iz poezije Rista Ratkovića na crnogorskom i engleskom jeziku, ''Drvo na brijegu'' – izbor iz crnogorske i bosanskoherecegovačke savremene poezije, ''Emigrantska mantra'' knjiga prošlogodišnjeg dobitnika nagrade ''Risto Ratković'' Velibora Čolića. Takođe, biće izveden poetski performans ''MATERijal'' pjesnikinje Marije Dragnić i poetsko muzički performans ''Noćas tako želim'' Žane Gardašević'', kazao je Musić.

Pomoćnik direktora JU Ratkovićeve večeri poezije, Dragić Rabrenović kazao je da će ove godine biti promovisane knjige prošlogodišnjeg dobitnika nagrade Velibore Čolića, kao  i prošlogodišnjeg dobitnika za nagradu do 27 godina Krsta Giljana. ''Ove godine biće predstavljena antologija ''Drvo na brijegu'' pjesnika iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine koja će se promovisati ove godine. Ove godine imaćemoi učesnike  iz Turske i Palestine

 

Autorka: Magdalena Smolović

Video i foto: Vladimir Jelić