NVO Korak promjene je u partnerstvu sa NVO Novi poredak organizovala još jednu tribinu na temu Održivog i zdravstvenog turizma u okviru realizacije projekta "Naukom i privredom do zajedničkog cilja”. Opšti cilj projekta je oformiti bazu studenata, naučnika, istraživača i privrednika i uspostaviti mrežu za njihovu saradnju, međusobnu pomoć i unapređenje poslovnih interesa. Na tribini je konstatovano da je Crna Gora je prepoznata destinacija Sa izrazitim potencijalom održivog i zdravstvenog turizma sa diverzifikovanom i autentičnom turističkom ponudom baziranom na inovativnim poslovnim modelima i uslugama.
Prema riječima asistenta na projektu profesora Radivoja Bogavca, ciljevi sektora Održivog I zdravstvenog turizma kao značajnog segmenta Pametne specijalizacije Crne Gore 2019-2024 god. su uvođenje inovativnih poslovnih modela i usluga u oblasti održivog i zdravstvenog turizma kao i primjena i jačanje međunarodnih standarda kvaliteta za medicinske usluge.
Predavač na tribini je bio profesor Boban Šestović koji je istakao da Crna Gora ima veliki potencijal za razvoj turizma zahvaljujući raznolikosti prirorodnih ljepota i istorijsko-kulturnih znamenitosti koncentrisanih na relativno malom prostoru od 13,812 km2. Na svega 190 km vazdušne linije, između dvije najudaljenije geografske tačke države, smjestile su se mediteranska i kontinentalna/planinska klima. Crna Gora je bogata sa 40 jezera, uključujući najveće na Balkanu - Skadarsko jezero, ima pet nacionalnih parkova i jednu prašumu, Biogradsku goru. Na teritoriji Crne Gore je i rijeka sa najdubljim kanjonom u Evropi, Tara, kao i jedini fjord na Mediteranu, Bokokotorski zaliv. Takođe, u Crnoj Gori se nalaze brojne religiozne i kulturnoistorijske znamenitosti iz perioda Vizantije, otomanske imperije i srednjeg vijeka, sa prepoznatljivim Mediteranskim gradovima, Kotor – na UNESCO listi zaštićenih kulturnih dobara, što zemlju čini atraktivnom turističkom destinacijom preko cijele godine.
Mr. Bojana Brajić je naglasila da princip održivosti obuhvata ekološke, ekonomske i socio-kulturne aspekte razvoja turizma i važno je uspostaviti ravnotežu između ove tri dimenzije, kako bi se obezbijedila njegova dugoročna održivost. Dosadašnje stanje razvoja turizma u Crnoj Gori karakteriše nedovoljna diverzifikacija turističkog proizvoda, izraženog sezonskog karaktera i dominantne vezanosti za obalno područje, koje je dovelo do povećanja pritiska na životnu sredinu i neravnomjernog regionalnog razvoja. Takođe smatra da se mora povesti vise računa o prirodnim vrijednostima kao sto je Biogradsko jezero sa jednom od tri prašume na svijetu, naći idejno rješenje njegove zastite jer jezeru prijeti nestajanje i to u vrlo kratkom periodu. Pored toga, izvorište mineralnih voda u Bijelom Polju koje je u potpunoj devastaciji treba ponovo oživjeti i vratiti građanima i turistima na korišćenje. Mr. Brajić navodi i važne speleološke objekte u Bijelom Polju, Novakovica pećinu, pećinu Osoja i pećinu Đavolji firovi koje nijesu dovoljno valorizovane i ujedno nisu pristupno saobraćajno povezane na adekvatan način.
Uspješni poljoprivrednik iz Vranješke doline, Vučko Pešić smatra da s’ obzirom na to da spada u teško obnovljive, ograničene prirodne resurse, zauzimanje i narušavanje zemljišta predstavlja najznačajniji konflikt ljudskih aktivnosti sa okruženjem. Razvoj turizma predviđen Strategijom doprinijeće povećanju pritisaka na zemljište koje predstavlja važan segment životne sredine. Daljnja urbanizacija u cilju povećanja smještajnih kapaciteta dovodi do trajne zauzetosti zemljišta i promjena u njegovoj namjeni. Povećan broj posjetilaca na jednom području utiče direktno na komunalnu infrastrukturu, a Izgradnja novih smještajnih kapaciteta utiče na dodatnu fragmentaciju poljoprivrednih površina i područja od posebnog ekonomskog značaja uslijed prekomerne izgradnje.
Neophodno je pažljivo planiranje slobodnih površina u cilju zaštite pejzažnih i prirodnih vrijednosti slobodnog zemljišta uz poštovanje prinicipa održivog razvoja. Zdravstveni turizam može u relativno kratkom roku postati jedan od vodećih turističkih proizvoda Crne Gore, posebno uzimajući u obzir komparativne i konkurentske prednosti. Komparativne prednosti podrazumijevaju kvalifikovan kadar i dobru reputaciju zdravstvenih usluga, blizinu velikim emitivnim tržištima, prirodne ljepote i povoljnu klimu, sigurnost zemlje kao i dugu tradiciju u turizmu. Takođe, u cilju rješavanja problema masovnog turizma potrebno je poklanjanje posebnog značaja turizmu zasnovanog na ruralnom razvoju koji više ne treba tumačiti isključivo u pogledu razvoja poljoprivrede, već kao pokretača napretka manje razvijenih ruralnih područja, sa poljoprivrednim zemljištem niske produktivnosti, ali od velike vrijednosti za životnu sredinu, pejzaž i za zaštitu biodiverziteta.
Prema riječima prof. Tomislava Tomovića, uticaji na biodiverzitet i zaštićena prirodna dobra treba da budu minimalna i da uključuju preventivne aktivnosti kod dejstva izazvanih aktivnostima koje uglavnom budu posledica izgradnje različitih turističkih sadržaja i neophodne prateće infrastrukture. U fazi ekspolatacije datih turističkih sadržaja se očekuju najmanji negativni uticaji aktivnosti ako se preduzmu adekvatne mjere i uradi optimalan analiza rizika. Održivi razvoj turizma zahtijeva uvažavanje principa: optimalne upotrebe prirodnih resursa kroz implementaciju politika i mjera kojima se ublažava djelovanje klimatskih promjena na ekonomski razvoj, omogućava smanjenje emisija gasova s efektom staklene bašte i prelazak na niskokarbonsku ekonomiju, kao i smanjenje ranjivosti sistema, prirodnih i stvorenih, na stvarne i očekivane efekte klimatskih promjena.
Prof. Nermin Hasanović smatra da je potrebno unapređenje marketing aktivnosti usmjerenih ka otvaranju novih emitivnih turističkih tržišta, između ostalog kroz implementiranje projekata koji imaju za cilj privlačenje turista iz što većeg broja zemalja širom svijeta. Prateći savremene trendove u turizmu, zahtjeve i potrebe sve probirljivijih turista, u saradnji sa turističkom privredom treba oformiti kvalitetnu turističku ponudu koja će biti atraktivna što širem spektru posjetilaca.
U nastavku realizacije projekta se planira i realizacija okruglog koji će se baviti svim temama koje uključuju problematiku ,,Održive poljoprivrede i lanca vrijednosti hrane”, "Energije i održive prirodne sredine” kao i "Održivog i zdravstvenog turizma”. Navedeni sektori predstavljaju osnovu Strategije pametne specijalizacije Crne Gore 2019-2024. god. Projekat je podržan od strane Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta Crna Gore.
Asistent na projektu, prof.Radivoje Bogavac
Saopštenje i foto: NVO Korak promjene i NVO Novi poredak
