BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE
Crna Gora se suočava sa pandemijom maloljetničke delikvencije, a zakonodavna regulativa i njihov povlašćeniji položaj kao izvršilaca krivičnih djela utiču na to da imamo veliki broj povratnika, smatra advokat Josif Božović.
Gostujući u emisiji “Besplatni pravni savjeti” Radija Bijelo Polje, Božović je istakao da se maloljetna lica često pojavljuju kao učinioci krivičnih djela.
“Maloljetnici kao učinioci krivičnih djela često se pojavljuju, tako da imamo jednu pandemiju maloljetničke delikvencije, ali ne samo u smislu izvršenja krivičnog djela, već i izvršenja prekršaja iz oblasti javnog reda i mira. Takođe, česti su primjeri i delikvencije u građansko-pravnom smislu, gdje se maloljetnici javjalju kao počinioci štete, za koje, zavisno od uzrasta, odgovaraju njihovi roditelji”, saopštio je Božović.
Iako su maloljetnici skloni i vršnjačkom nasilju, Božović kaže da vršnjačko nasilje nije definisano kao krivično djelo u Krivičnom zakoniku, ali su radnje koje vrše prilikom vršnjačkog nasilja inkriminisane nekim drugim krivičnim djelima.
“Imamo cijelu paletu krivičnih djela koje su maloljetnici spremni da izvrše. Kada je riječ o vršnjačkom nasilju, to su djela lakih i teških povreda, tuče koje imaju između sebe, u školi ili poslije škole. Pored tog fizičkog nasilja među vršnjacima, imamo nažalost i primjere nasilja maloljetnika prema članovima svoje porodice i ostalim punoljetnim građanima, komšijama”, naveo je advokat, dodajući da je taj, sve učestaliji agresivni momenat, najvjerovatnije i rezultat uticaja interneta i društvenih mreža.
Ipak, Božović je istakao i da je zakonodavna regulativa i povlašćeniji položaj maloljetnika kao izvršilaca tih krivičnih djela takav, da se stvara klima koja daje “vjetar u leđa” maloljetnicima da oni budu povratnici, u istoj ili u drugoj vrsti vrsti krivičnih djela.
“Imao sam priliku da branim maloljetnike koji su izvršioci krivičnog djela – proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, kojima je za tako krivično djelo, za koje je u drugim slučajevima zaprijećena kazna od dvije do deset godina, određen pojačani nadzor od strane organa starateljstva”, naveo je Božović.
Saopštio je i da su iz Krivičnog zakonika brisana krivična djela protiv maloljetnika, pa je donesen novi Zakon o postupanju prema maloljetnicima kao učiniocima krivičnih djela.
“Tim zakonom je propisana paleta krivičnih sankcija kroz vaspitne mjere, koje možemo podijeliti na vaspitne mjere upozorenja, vaspitne mjere pojačanog nadzora i institucionalno vaspitne mjere. Takođe, imamo krivičnu sankciju- kaznu maloljetničkog zatvora i mjere bezbijednosti koje se mogu izreći, ali se maloljetnicima u većini slučajeva određuje pojačani nadzor od strane staratelja. Protiv maloljetnika se donose rješenja, a ako se radi o mjeri maloljetničkog zatvora, donosi se presuda”, kazao je advokat Božović.
Istakao je i da je cijeli sistem prilagođen maloljetniku kao pripadniku ranjive kategorije.
“Mi u našem krivičnom zakonodavstvu maloljetnika ne nazivamo okrivljenim, čak se ni u jednom podnesku ili rješenju on ne smije nazvati okrivljenim, već je od početka do kraja postupka maloljetnik. Organi koji učestvuju u tom postupku su državni tužilac za maloljetnike, sudija za maloljetnike, a svako od njih mora imati posebna znanja iz oblasti prava djeteta i zaštite i pravilima postupka prema njemu. Saslušavaju se u posebnim uslovima, u tužilaštvu postoji specijalna prostorija za maloljetnike, saslušavamo ih uz pomoć video nadzora i mikrofona, da ih ne bi dodatno viktimizovali, uvjek je prisutan roditelj, socijalni radnik, a izbjegava se i suočavanje, čak i kada je riječ o starijim maloljetnicima”, rekao je Božović, dodajući da je zakonski određena i starosna granica ispod koje se pretpostavlja da djeca nemaju mogućnost da krivično odgovoraju.
Poručio je i da je potrebna veća hrabrost državnih tužilaca i sudija da budu malo strožiji prema maloljetnicima, jer se, kako je rekao, samo na taj način može uticati na smanjenje maloljetničke delikvencije.
“Iako je zakon predvidio i institucionalnu mjeru upućivanja u ustanovu nezavodskog tipa, mi je uopšte nemamo, već kod nas postoji samo ustanova zavodskog tipa ‘Ljubović’. Ipak, rijetko se maloljetnici šalju u tu ustanovu, jedino ako je maloljetnik višestruki povratnik teških krivičnih djela”, naglasio je advokat.
Smatra i da je u postupku prema maloljetniku kao učiniocu krivičnog djela potrebna saradnja Stručne službe za rad sa maloljetnicima, koje postoje u Višem sudu u Bijelom Polju i Podgorici, kao i u Vrhovnom tužilaštvu.
“Te stručne službe sastavljene su od službenika različitih profila i profesija - psihologa, pedagoga, socijalnih radnika, koji u svakom od ovih postupaka daju svoje mišljenje uz konsultaciju Centra za socijalni rad ili organima starateljstva. Tako da su u cijelom postupku, pored tužilaca, policajaca i sudija, te stručne službe mnogo bitne za vođenje postupka prema maloljetnicima počiniocima krivičnih djela”, zaključio je Božović.
Autorka: Sanja Dulović
Foto i video: Vladimir Jelić
Tonska realizacija: Zoran Rakočević
Audio obrada: Sanida Kajević
